Kalezić: Nećemo brak, tražimo istopolnu zajednicu

Predstavnici LGBT zajednice nijesu zainteresovani i ne žele da im se u Crnoj Gori prizna pravo na brak već traže, objasnio je za Vikend novine predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro Danijel Kalezić, da se donese Zakon o ravnopravnom partnerstvu kojim bi pravno bila prepoznata zajednica osoba istog pola i priznata određena prava iz tog zajedničkog života.

“Regionalno istraživanje koje je radio NDI (National Democratic Institute), a koje ćemo uskoro publikovati zajedno s njima pokazalo je da opšta populacija u Crnoj Gori u suštini nema problem s tim da mi dobijemo prava koja se tiču zdravstvenog osiguranja, raspodj ele imovine, i takvih nekih stvari iz zajedničkog života. Crnogorsko javno mnjenje ne podržava da imamo pravo na brak, ali generalno ljudi u Crnoj Gori nemaju problem s tim da mi ostvarimo osnovne životne stvari”, kazao je Kalezić.

Zajednica osoba istog pola, kako je pojasnio, nije ni brak ni vanbračna zajednica.

“Brak je Ustavom zaštićen kao zajednica muškarca i žene i mi nijesmo uopšte zainteresovani da ulazimo u tu instituciju braka. Ono što mi tražimo jeste da se kreira zakonsko rješenje kojim ćemo dobiti određena prava iz zajedničkog života”, istakao je Kalezić.

Riječ je o posebnom zakonskom rješenju kojim se, kako je objasnio, definiše set prava koja će LGBTQ osobe imati iz zajedničkog života sa osobom sa kojom su u partnerskom odnosu.

“Na primjer, trenutno je situacija takva da ako neko ima partnera ili partnerku sa kojom/im živi i zajedno privređuju i stvaraju i desi se da neko od njih premine druga osoba ne može da naslijedi sve što su zajedno stekli ili ukoliko je jedna osoba izgubila posao ne može da bude zdravstveno osigurana po osnovu toga što njegov partnerka, odnosno partner radi, ili ne može da naslijedi penziju… Riječ je o tom setu prava i to je diskriminacija u odnosu na sve ostale” kazao je Kalezić.

On ističe da sada postoji i presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv Italije, koja je obavezujuća i za Crnu Goru, jer kaže da svaka država članica Savjeta Evrope odnosno konkretno Italija moraju kreirati zakonska rješenja kojima će biti riješeni ti problemi. Iako su očekivali da Zakon o registrovanom partnerstvu bude završen 2016. godine, kako sada stvari stoje, Kalezić nije siguran da će to biti do kraja dovedeno sljedeće godine.

Kada će Crna Gora donijeti Zakon o registrovanom partnerstvu niko sa sigurnošću ne može da kaže, ali postoji saglasnost da rad na njemu već treba da počne.

Crna Gora je, smatra poslanik Demokratske partije socijalista dr Halil Duković, napravila veliki iskorak u poštovanju ljudskih prava i sloboda i razgovor o registrovanom partnerstvu već treba započeti.

“Mislim da smo apsolutno spremni da usvojimo i taj zakon, jer situacija koja je bila u vezi sa posljednjim prajdom ipak kaže da Crna Gora demokratski i u tom pogledu sazrijeva na jedan brz i dobar način”, kazao je Duković.

S njim je saglasan i poslanik Socijaldemokratske partije Izet Bralić.

“Vjerujem da Crna Gora sazrijeva i u tom pravcu da prepozna sve različitosti i da će veoma brzo i svijest toliko sazreti da i donošenje Zakona o ravnopravnom partnerstvu bude realno” kazao je Bralić.

Stav predstavnika LGBT osoba da im je cilj donošenje zakona o ravnopravnom partnerstvu za Liberalnu partiju je potpuno opravdan.

“To smo i ranije potvrdili. To su već uradile mnoge napredne evropske države, strah me da će to u Crnoj Gori, kao uglavnom konzervativnoj državi teže ići i trebaće dosta strpljenja da sazre svijest da i ovo spada u korpus ljudskih prava i sloboda”, kazao je predsjednik liberala Andrija Popović.

Nezavisni poslanik Dritan Abazović ističe da je trećim Montenegro prajdom Crna Gora definitivno ušla u drugu fazu i da su građani sve manje opterećeni tim pitanjem što je jako dobro i vrlo pozitivno.

“Da li je to sada dovoljno da bi se ušlo u još jedan viši stadijum u kojem bi i zakonskim rješenjima štitili prava određenih manjina, u ovom slučaju seksulanih, to je nešto što je upitno, ali definitivno mi se čini da polako, ali sigurno se krećemo prema tom stadijumu.Nijesam za ishitrene varijante i poteze, već podržavam da postupno korak po korak dostignemo sve standarde koje je već usvojila Evropa u kojem bi svaki građanin mogao da ostvari svoja ustavna prava što je naša krajnja obaveza, a rekao bih i krajnji cilj”, zaključio je Abazović.