Kasalica o planu Milojka Spajića: “Evrope sad” nema bez novih zaduženja

Bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Mila Kasalica tvrdi da će novi plan “Evropa sad” da dovede do novih dugova, piše Dan.

– Tzv. Maršalov plan je predstavio makroekonomsku promjenu i u većini prelazak iz oporezivanja dohotka na oporezivanje potrošnje. Ukoliko se zanemare bitni elementi raspoloživih dohodaka, koji ni na nivou od 450 do 700 eura nijesu dovoljni za promjenu sistemskih postavki sa tekućeg miksa oporezivanja dohotka i potrošnje, na skoro preovlađujuće oporezivanje potrošnje, treba se posebno fokusirati na planirani rast lične potrošnje. Brojke iz nacrta Fiskalne strategije dokumentuju da nema potrebnog “skoka u vjeri”, što upućuje na značajan trojaki rizik. Prvo, kratki efekat reformi bi ubrzao buduće kontrakcije ekonomije. Drugo, hazarderstvo u ekonomiji vodi značajnijem dugu. Ovaj scenario bi bio ekonomski održiv, ako na milijardu i po eventualnog novog duga (član 15 predloga budžeta), crnogorski BDP na kraju 2022. već generiše šest milijardi eura, dok će tu vrijednost dobaciti na kraju 2024. godine. Treće, ni tzv. Maršalov plan niti “ekonomski plan oporavka”, koji još nije predstavljen Crnoj Gori, a koji je odnijet u Brisel tokom nedavne posjete ministara, nesumnjivo svjedoče o nedovoljnom nivou investicija u ulaganja za diversifikaciju ekonomije. Zavisnost od turizma i vremenske prognoze ostaju udarne “lokomotive” rasta u narednih tri godine, uporedivo sa modelom uspostavljenim prije petnaestak godina – kazala je za “Dan” Kasalica.

•Kakav je Vaš generalni utisak o programu “Evropa sad”?

– Da je tzv. Maršalov plan, odnosno “Evropa sad/ Crna Gora sad” predstavljen javnosti Crne sa dužnom stručnom i institucionalnom ozbiljnošću bio bi zanimljiva ekonomska i strateška ideja. Kako je taj opredjeljujući utisak izostao, ukoliko se poslanici kao predstavnici građana ne uključe na razvojno-odgovoran način, kao zajednica od 1. januara ćemo se naći u situaciji da na kraju naredne godine budemo imali javno zaduženje na izuzetno visokom nivou, a bruto društveni proizvod nedostatan da potrošnjom nadoknadi potrebne javne prihode. Ili u stilu tvita: crnogorskom tržištu rada i CG ekonomiji se nudi šarenilo – bez utemeljenih brojki, i svi su leptiri poletjeli prema takvoj užarenoj svjetiljci.

•Da li će program, pod uslovom da ga Skupština podrži, biti primjenjiv i održiv?

– Na 46. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je predlog budžeta za 2022. godinu, i predlozi niza zakona koji treba da simuliraju poresku reformu, koja nominalno izvire iz tzv. plana “Evropa sad/ Crna Gora sad”. Vlada CG je dodatno usvojila i nacrt Fiskalne strategije 2022-2024, koja je dokument o nedovoljno dokumentovanoj budžetskoj politici, dok je kao reformski dokument lišena realne ekonomije bez koje se ne može sagledati izmjerivi investicioni plan, koji treba da argumentuje rast i održivost javnih prihoda. Ili u stilu tvita: kao zajednica nijesmo ništa naučili iz trebalo je da je jednokratna ubrzana priprema budžeta 2021. godine. Posledično, nijedan dokument u i oko budžeta 2022. godine ne dokazuje održivost svakodnevne primjene na terenu reformi.

•Koliko su realne prihodne projekcije iz programa “Evropa sad”?

– Ovaj segment predloga budžeta je skoro pa nepripremljen da podsjeća na sklepanost. Sve što je nedostajalo ostaje da nedostaje, osim uvećanje PDV-a, što je bilo očekivano mada nepotvrđeno u potrošnji. Predlozi prihoda od raskola između imovine i neprijavljenih prihoda, igara na sreću i markiranja goriva su neostvarive kategorije u 2022. godini. Reprogram poreskog duga ne uvećava prihode, jer su to već uknjižene stavke koje treba naplaćivati drugačijom regulatornom dinamikom. Izmjena akciznog kalendara je najizdašnija, ali da li će biti usvojena posebno u dijelu proizvoda od šećera i kakaoa, ili alkoholnih pića, mada i u jednom dijelu cigareta, traži javni oprez zbog potencijalnog efekta iz 2017. godine. Iz sledećeg razloga: tekući menadžment UPC-a i resornog ministarstva u vezi sa radom UPC nemaju ni znanja ni sposobnosti da iznesu reforme, što je nedavno ministar finansija u Skupštini jasno pokazao crnogorskoj javnosti, a tekuće zakulisano lokalističkom regrutacijom biće – nove direktorke pokušava da zaboravi. Rješenje oko oporezivanja gotovine u predlogu zakona od tri strane implicira nesavjesnost predlagača da razumije šta znači oporezivanje novčane transakcije. Predlog obesmišljava reformske korake i “konsenzus”, a ukazuje na institucionalno nepoštovanje poreskih obveznika. Planirani prihodi od neformalne ekonomije (svega €10ak mil) indiciraju koliko se od strane resornog ministarstva samo, kao i godinama ranije, priča o “sivoj ekonomiji”. Progresivno oporezivanje poslovnih rezultata velikih kompanija, posebno onih koje su u vlasništvu države, sistemsko je opterećivanje i na mostu (porez na dobit) i na ćupriji (dividenda), a istovremeno limitiranje internih investicionih razmahivanja. Ili u stilu twit-a: Prihodi iz predloga budžeta za 2022. godinu zahtijevaju od javnih djelatnika da prihvate činjenicu da brojke nisu beskorisne znamenke na papiru.

Spajić: Nemamo potrebu za dodatnim zaduživanjem
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić ponovio je prije dva dana da država nema potrebu za dodatnim zaduživanjem.

– Pomenuli smo opciju da ostavljamo unutar zakona o budžetu da se zadužimo do 500 miliona eura, međutim, mi nemamo potrebu za zaduženjem za narednu godinu – rekao je Spajić. Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević je kazao da Spajić planira u narednoj godini zaduženje od najmanje 1,9 milijardi eura. Spajić je na svom tviter profilu napisao da je zaokruženo finansiranje za narednu godinu.

– Ukoliko situacija na tržištu bude povoljna i zaduživanje u tom momentu jeftinije možemo ga iskoristiti za vraćanje nepovoljnih kredita iz prošlosti ili za rezerve za 2023. godinu – rekao je Spajić.

•Da li možemo očekivati opstrukcije poslodavaca po pitanju povećanja plata radnika?

– Crnogorskim privrednicima će pripasti ukupan rizik tzv. Maršalovog plana. Zato i pratimo tekuće automatsko targetiranje poslodavaca jer sindikalcima ide u prilog da se država zaduži, kako bi se jačala lična potrošnja, ili kao što im je predstavljeno kao “porast životnog standarda”, tj. “bogatstvo”. Međutim, poslovni rezultat koji je naplativ i dokaziv, sada će zahtijevati od privrednika da ga ostvare kroz uvećane poslovne prihode, kojih se u značajnom procentu zbog predloženih reformi moraju odreći, povećajući kvalitet usluge i uvećavajući broj zaposlenih. Odnosno, tzv. planom privrednici su obavezni da pređu na novo i isporuče blagostanje na početku februara naredne godine. Ili u stilu tvita: tzv. Maršalov plan i predlozi budžeta ni Fiskalne strategije ne obezbjeđuju održive perspektive razvoja crnogorske ekonomije. No, može-nam-se-predstavljenim hazarderstvom po prvi put se ugrožava petnaestogodišnja žilavost (održivost) rezistentnost mikro, malog i srednjeg biznisa.