KNEŽEVIĆ: Radoje Žugić je privatni guverner porodice Đukanović

„I pored činjenice i nalaza kontrole, CBCG donijela je rješenje o uvođenju stečaja u Atlas banci, suprotno zakonu.   Kao dodatni argument koji je CBCG iskoristila kao razlog za uvođenje stečaja jeste blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura. Ovakva odluka donijeta je na paušalno izvedenim zaključcima CBCG a prije pravosnažne presude koji se vodi protiv rješenja tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija“, kazao je Knežević.

Predsjednik Atlas grupe naglašava da je u postupku koji je vođen pred Upravnim sudom Crne Gore, početkom novembra 2021. godine donijeta prva presuda u korist e-commerce klijenata Atlas banke, kojim se obaraju rješenja Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, po kojima je obračunat porez na dobit e-commerce klijentima Atlas banke.

„Ovim se Upravni sud Crne Gore jasno odredio prema postupanju Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija prema svim klijentima koji su koristili e-commerce uslugu Atlas banke, a kojima je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo sredstva u iznosu od 64 miliona eura kod ove banke sa argumentom da se radi o utaji poreza. Ovakva presuda upućuje na to da su osnovani navodi akcionara Atlas banke da je blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura u 2018. godini izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se Banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci“, podvlači on.

Knežević navodi da činjenica da je sud poništio rješenje tadašnje Poreske uprave i Ministarstva finansija govori u prilog tome da CBCG nije imala osnov da predmetno rješenje uzme kao mjerodavno, kao i to da nije imala osnov da zahtjeva da Banka iznos od skoro 64 miliona isključi iz obračuna likvidne aktive na osnovu zahtjeva SDT.

„Pored sveobuhvatne kontrole, CBCG sprovodila je i ciljnu kontrolu platnog prometa koja je obuhvatila i obavljanje platnog prometa e-commerce klijenata. Zapisnikom o kontroli nijesu konstatovane nepravilnosti kao ni bilo koju sumnja u poslovanju na osnovu koje bi se moglo zaključiti da se radi o povredi zakona u smislu prekršaja, a posebno krivičnog djela, što je kasnije tvrdilo SDT. Do danas nije podignuta optužnica u predmetu e-commerce-a, niti je bilo koje lice od 400 pravnih i fizičkih lica koja su bila obuhvaćena istragom, ni prvostepeno ni pravosnažno osuđena. Sve ovo govori u prilog da je CBCG postupala protivzakonito i na osnovu nepotpunih i proizvoljnih zaključaka i nalaza prema volji pojedinaca u vrhu tadašnje vlasti. Za razliku od Atlas banke koja je svoju e-commerce uslugu obavljala u potpunosti usklađeno sa pravilima kartičnih asocijacija Visa i Master Card, međunarodnim propisima, pozitivnim propisima države Crne Gore, druge banke koje su kopirale model e-commerce-a bile su u poziciji da prihvataju samo klijente koji posluju u industrijama koje Atlas banka nije prihvatala kao regularne i koje nijesu bile usklađene sa politikama koje propisuju kartične ascocijacije. Neke od tih banaka i danas obavljaju djelatnosti po istom modelu koji je tada preuzet od Atlas banke, ali za te banke e-commerce usluga bila je regularna a ista usluga koju je pružala Atlas banka – nije prema mišljenju Žugića i tadašnjeg GSDT-a. Uloga Žugića u spašavanju Prve banke 2008. godine vjerovatno je bila presudna i za njegovu današnju poziciju, kao i za sve druge funkcije koje je obavljao u međuvremenu. Za Žugića ni danas vjerovatno nije nemoralno to što je novcem građana u iznosu od 44 miliona eura finansirao opstanak Prve banke. U odnosu na Atlas banku on svoje postupanje vjerovatno ne bi nazvao nemoralnim i svoj pristup prema Prvoj banci ne bi smatrao selektivnim. Očigledno je da su u slučaju Žugića moralni principi nestali i da postoji samo jedan cilj – bezuslovno služenje porodici Đukanović“, podvlači Knežević.

Kao dokaz kriminalnog djelovanja tima sektora za kontrolu Centralne banke koji je vodio postupke kontrole, stoji činjenica da je Tanja Terić koja je bila vođa tima za kontrolu u Atlas banci, u toku postupka kontrole zloupotrijebila službeni položaj zbog čega se protiv nje vodi krivični postupak, kazao je Knežević i dodao da u tom periodu, po instrukcijama Žugića, privremena uprava Centralne banke u Atlas banci je izvršila nezakonitu isplatu 21,8 miliona evra povlašćenim klijentima, među kojima je bio značajan broj VIP klijenata dobro kotiranih i povezanih sa DPS-om, a koji podaci i dan danas nijesu poznati građanima i oštećenim klijentima iz čijih depozita su ta sredstva protivzakonito isplaćena.

Tanja Terić je, kako Knežević kaže, za sada jedina osumnjičena u ovom predmetu a da su aposleni u Atlas banci koji su nakon uvođenja privremene uprave izvršavali naloge privremene upravnice Tanje Terić jedini su koji imaju informacije o depozitima koji su protivzakonito isplaćivani, budući da su izvještaji CBCG o privremenoj upravi u Atlas banci proglašeni tajnim i kao takvi nedostupni javnosti.

„Neistine koje Žugić iznosi na tako drzak način naočigled činjenica koje su široj javnosti poznate godinama i o kojima mediji duže vremena izvještavaju, vrijeđa inteligenciju i laičke javnosti, a stručnoj javnosti i iskusnijim poznavaocima prilika u Crnoj Gori govori o tome da se iza očajničkog držanja za fotelju krije krupni rizik od razotkrivanja osjetljivih informacija i to se ovakvim beskrupuloznim lažima pokušava kamuflirati. Nije trula samo fotelja dr Radoja Žugića. Truo je i Savjet CBCG koji je vrhovno tijelo monetarne vlasti. U Savjetu CBCG, tik uz Žugića, sjedi Ruždija Tuzović, bivši član Odbora direktora Plantaža, kojem je iz ovog državnog preduzeća isplaćeno 193 hiljade eura za vrijeme njegovog mandata, a koji je podrškom bivšem rukovodstvu davao podršku i zahvaljujući kojem se danas Plantaže nalaze na izdisaju. Uloga Žugića bila je da bude privatni guverner porodice Đukanović, da vjerno služi njihovim interesima i da izvršava naloge za koje je dobio sve funkcije i bogatstvo koje je u toku svoje karijere stekao, i tu svoju najvažniju funkciju je dosledno izvršavao“, zaključio je Knežević.