Koje zemlje imaju najveće i najniže penzije u Evropi: Bugarska najslabija u EU, Crna Gora malo iznad

Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) “Pensions at a Glance 2023”, penzije predstavljaju glavni izvor prihoda za starije osobe u Evropi. U mnogim evropskim zemljama državne penzije i socijalna davanja čine preko 70 odsto ukupnog bruto ekvivalentnog prihoda domaćinstava starijih osoba, a u nekim slučajevima i više od 80 odsto.
Kolike penzije primaju Evropljani? Prema Eurostatu, prosječna potrošnja po korisniku starosne penzije u EU iznosila je 16.138 eura u 2022. godini, što je oko 1.345 eura mjesečno, prenosi MSN.
Sjeverna Evropa prednjači po visini penzija. U okviru EU, prosječni iznos penzije kreće se od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Kada se uključe EFTA i zemlje kandidati za EU, opseg varira od 1.648 eura u Albaniji do 35.959 eura na Islandu.
Druge nordijske zemlje koje bilježe visoke prosječne penzije po korisniku su Norveška i Danska – iznad 30.000 eura, Švedska – 22.436 eura i Finska – 21.085 eura.
Zemlje kandidati za EU imaju najniže penzije. Pored Albanije, među zemljama kandidatima sa najnižim prosječnim godišnjim penzijama su Turska – 2.942 eura, Bosna i Hercegovina – 3.041 eura, Srbija – 3.486 eura i Crna Gora – 3.962 eura.
Crna Gora je rangirana odmah iznad Bugarske, EU članice sa najnižom prosječnom starosnom penzijom, ali sa malom razlikom. Najveće četiri ekonomije EU su iznad evropskog prosjeka. To su Italija sa 19.589 eura, Francuska – 18.855 eura, Španija – 18.100 eura i Njemačka – 17.926 eura.
Podaci pokazuju i jasnu podjelu između istoka i zapada Evrope. Zapadne i nordijske zemlje imaju znatno više penzije. Južne zemlje stoje bolje od istočnih, ali i dalje zaostaju za sjevernim. Najniže vrijednosti bilježe balkanske i istočnoevropske zemlje, naročito kandidati za EU.
Kada se penzije izraze u standardima kupovne moći (PPS), razlike među zemljama su znatno manje. Na primjer, nominalna razlika između najviše i najniže penzije u EU iznosi 8,8 puta, dok u PPS iznosi 3,5 puta. U EU raspon PPS-a se kreće od 5.978 u Slovačkoj do 21.162 u Austriji. Van EU Albanija ima najniži PPS: 3.019. Turska bolje stoji u PPS-u: 8.128 – što je iznad nekoliko zemalja članica EU.
Sve nordijske zemlje premašuju EU prosjek i u stvarnoj i u PPS potrošnji na penzije. Pad penzija zabilježen u tri zemlje 2022. godine.
U odnosu na 2021, prosječna penzija u eurima opala je u Turskoj, Irskoj, Grčkoj U Turskoj, razlog je devalvacija nacionalne valute.
Najveći rast penzija zabilježen je u Bugarskoj (+33%), Češkoj (+16%) i više od 10% rasta u Letoniji, Litvaniji, Crnoj Gori i Rumuniji.
Prema Izvještaju o adekvatnosti penzija za 2024. godinu (EK i Odbor za socijalnu zaštitu države EU ulažu napore da očuvaju adekvatnost penzija. Ipak, rizik od siromaštva među starijima raste od 2019.
U 2022. godini više od jedne petine osoba starijih od 65 godina u EU – oko 18,5 miliona – bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Penzije često ne dostižu nivo zarada prije penzionisanja, što otežava održavanje životnog standarda.
Primjetna je i rodna razlika u penzijama. Žene primaju znatno niže penzije – u prosjeku 26,1% manje od muškaraca, dok 5,3% žena uopšte ne prima penziju. Kao uzroci navode se niže zarade tokom života, češći prekidi radnih odnosa i viša stopa rada sa skraćenim radnim vremenom.