KOLIKO CG BRINE O OSOBAMA SA INVALIDITETOM: Komitet UN pisao Crnoj Gori
Prema Ustavu Crne Gore svi njeni državljani su jednaki pred zakonom i svi zaslužuju isti isti tretman. Kada su u pitanju osobe sa invaliditetom o tome kakav je njihov položaj, uslovi za život i ostvarivanje radnog odnosa, dikriminacija i sve ono što čini ne život dostojanstvenim, država će morati da objasni Komitetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom 2009, a Ustavom je definisala da svi međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim, što znači da je dužna da je neposredno primjenjuje, posebno u situacijama kad su garancije domaćim propisa suprotne Konvenciji što je često slučaj u Crnoj Gori. Kako nam je objašnjeno iz Udruženja mladih sa hendikepom u skladu s Konvencijom država je bila je dužna da 2011. dostavi prvi Inicijalni izvještaj o njenom sprovođenju, a država je to uradila 2014. godine.
Marina Vujačić
-U Inicijalnom izvještaju koji je država pripremala nijesu učestvovale organizacije OSI, a tada smo kritikovali sadržinu i kvalitet dokumenta jer on nije pratio smjernice Komiteta, niti je odgovorio na pitanja šta je država u konkretnim oblastima uradila da sprovede i primijeni Konvenciju. – objašnjava za portal Kodex Marina Vujačić iz UMHCG:
Lista pitanja koja se našla pred Vladom nije kratka između ostalog UN interesuje, u okviru opštih obaveza koje je država obavezna da sprovodi u skladu sa Konvencijom, rezultati i efekti prethodne Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom kao i opredijeljena sredstva za sprovođenje nove Strategije. Komitet, takođe, traži podatke o dostupnosti razumnih adaptacija i afirmativne akcije, i da li su ove mjere u skladu sa Konvencijom, naročito u normama Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom, sa posebnim osvrtom na nedostatak priznavanja znakovnog jezika kao službenog jezika u Crnoj Gori.
-Takođe, Komitet je tražio podatke o sastavu Komisija koje “procjenjuju” invaliditet i na koji se način se osigurava da identifikovanje invaliditeta bude u skladu s Konvencijom, kao i na koji način se postavljaju staratelji pojedinim osobama s invaliditetom te da li država redovno vrši reviziju tih rješenja. Komitet posebno u dijelo koji se odnosi na jednako priznanje lica pred zakonom, traži podatke o osobama lišenim poslovne sposobnosti, o tome da li je država nakon ratifikacije Konvencije vršila reviziju ovih rješenja, odnosno da li je ukinula ovaj institut i razvila sistem podržanog odlučivanja u skladu sa Konvencijom.- kaže Marina Vujačić iz UMHCG.
Kada su u pitanju žene i djevojčice s invaliditetom Komitet traži od države da dostavi statističke podatke o ženama i djevojčicama, kao i o mjerama kojima se osnažuju ove grupe da se bore protiv višestruke i diskriminacije u različitim sektorima, odnosno oblastima života, istovremeno. Komitet je posebno tražio informacije o nasilju, zlostavljanju i seksualnom zlostavljanju djevojaka i žena s invaliditetom. Komitet je takođe zainteresovan na koji način se osigurava deinstitucionalizacija, posebno djece s invaliditetom te koju vrstu podrške država pruža porodicama djece s invaliditetom. Takođe je Komitet tražio podatke o broju, polu, vrsti invaliditeta svake osobe smještene u instituciju.
-U oblasti podizanja svijesti Komitet je zainteresovan za programme i kampanje koje je država sprovodila ili sprovodi a koje su usmjerene na zaposlene u medijima i javnom obrazovanju, te koliko je javnih službenika i studenata obuhvaćeno tim kampanjama uključujući arhitekte i inžinjere. U dijelu koji se ondosi na pristup informacijama Komitet pita da li su medijima ponuđene smjernice na koji način svoje sadržaje mogu učiniti pristupačnim za osobe s invaliditetom.- kaže Marina Vujačić.
Komitet je postavio sijaset pitanja Crnoj Gori, posebno na temu pristupalnosti institucija, objekata i saobraćaja za osobe sa invaliditetom. Posebno je tražio da bude obaviješten o mjerama preduzetim da se ukine, pod svim okolnostima, bilo kakvo prisilno smještanje osoba sa invaliditetom u institucijama, te o nalazima Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kazni u vezi sa institucijama zatvorenog tipa u kojima su smještene osobe s invaliditetom. Komitet traži ažurirane informacije o slučaju “Komanski most” i da li je bilo istrage protiv navodnih počinilaca zlostavljanja.
-Sama činjenica koliko pitanja je Komitet postavio govori dovoljno koliko je država toga uradila. Nekim državama Komitet dostavi svega desetak pitanja”. zaključila je Vujačić.
