KONJEVIĆ: Narednih dana o Zakonu o zaradama u javnom sektoru

On očekuje da će se u narednih nekoliko dana unutar vladinih tijela otvoriti pitanje tog Zakona.
“To je Zakon koji su u Parlamentu izglasali DPS i Pozitivna. Nakon početka njegove implementacije dosta različitih institucija, nekoliko opština i lokalnih preduzeća imali su ozbiljne primjedbe na njegovu primjenu. Ovih dana i zaposleni u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija imaju primjedbe. Ukazao sam da taj zakon u sistemskom smislu nije donio određena rješenja na adekvatan način, a drugi aspekt je da za primjenu tog zakona u budžetu za 2016. nedostaje nešto više od 15 miliona eura, zbog čega je potreban i rebalans budžeta. Uradili smo u Ministarstvu finansija analizu, definisali osam prioritetnih problema u primjeni tog zakona i tu smo informaciju uputili resornom potpredsjedniku Vlade Vujici Lazoviću koji je pratio sa Radojem Žugićem izradu i primjenu tog zakona. Očekujem da ćemo u narednih nekoliko dana unutar vladinih tijela otvoriti to pitanje. Pisana informacija je prije desetak dana upućena Lazoviću”, rekao je Konjević.
Nedavno je Sindikat doktora medicine, koji zastupa preko 800 ljekara u našoj zemlji, najavio da će se obratiti kako bi upoznali ministra sa amandmanom koji imaju upravo na Zakon o zaradama u javnom sektoru, a koji predviđa korekciju koeficijenata odnosno veće zarade. Konjević kaže da mu je stigla inicijativa Sindikata i da je raspoložen da razgovara sa njegovim predstavnicima.
“Razgovarao sam sa predstavnicima Saveza sindikata i Sindikatom Vojske. Očekujem da ću ovih dana takođe zbog izraženog nezadovoljstva razgovarati i sa predstavnicima Sindikata kulture. I po tom osnovu se vidi da u sistemskoj ravni u tom zakonu stvari nijesu postavljene na adekvatan način, ali evo vidjećemo kakvo će raspoloženje biti za određene korekcije u zakonu”, istakao je on.
Konjević dodaje da je teško prognozirati u kojem intervalu je moguće naplatiti poreski dug od oko 230 miliona eura, ali ističe da će biti izražene aktivnosti države u tom pravcu.
“Imajući u vidu da je ta količina duga pravljena duži niz godina, vidjećemo kako će te stvari ići, ali sam više nego siguran u to da će država snažnije reagovati u tom segmentu. Značajan iznos duga koji nije u tih 230 miliona je prema preduzećima koja su otišla pod stečaj ili su u međuvremenu bankrotirala. To znači da ogromna količina novca koja pripada građanima Crne Gore nije “ubrana” od kompanija koje su u proteklih desetak godina poslovale u Crnoj Gori, što nas dovodi do zaključka da efikasnost poreske administracije nije bila na adekvatnom nivou”, kazao je minister.
Ta efikasnost, naglašava, mora se unaprijediti i “moramo dati sve od sebe da naplatimo dug od oko 230 miliona eura, za koji Poreska uprava smatra da je naplativ”.
Identifikovali smo poreske obveznike koji spadaju u tih 230 miliona i sada će se dominantno aktivnost poreskih organa usmjeriti prema njima. Dolazimo u jednu pomalo apsurdnu poziciju- da imamo veliki broj poreskih obveznika koji ne izmiruju obaveze prema državi i ona im je to dugo tolerisala, a sa druge strane imate puno malih i srednjih preduzetnika i privatnika koji posluju sa dosta poteškoća a uredno izmiruju obaveze. U svakoj iole organizovanoj državi količina poreskog duga koji mi sada imamo je nedopustiva”, rekao je Konjević.
On nije želio da govori o mjerama plana sanacije javnog duga, ali kaže da je imamo priliku dag a pogleda prilikom preuzimanja funkcije.
“Ono što je sigurno da će prema projekcijama javni dug u 2017. i 2018. rasti, odnosno u 2018. biće na nivou 80 odsto BDP-a imajući u vidu da će se 2017. i 2018. intenzivnije povlačiti sredstva za izgradnju autoputa”, istakao je minister finansija.
Na pitanje kako je zadovoljan dosadašnjim angažmanom u novoj Vladi izbornog povjerenja, Konjević kaže da o rezultatima treba da sude drugi.
“Zaista želim da radim profesionalno, sa saradnicima koji žele da sarađuju ne mogu se javiti problemi, o rezultatima neka sude drugi, a i period je kratak” zaključio je ministar.