KONJEVIĆ: Potpisivanja Temeljnog ugovora predstavlja osjetljivo pitanje

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević kazao je da pitanje potpisivanja Temeljnog ugovora predstavlja osjetljivo pitanje.

„Vidite i ovih dana i dosta uključivanja nevladinog sektora i ukupne javnosti da dođemo do teksta koji bi sve zadovoljio. Sve one kritike koje čujemo po Ustavnosti i zakonitosti moraju biti provjerene od strane pravnika i van Vlade. Ova Vlada koja je po karakteru manjinska samim tim treba biti i osjetljivija na svaku vrstu kritike“. kaže Konjević.

Ministar odbrane ne želi da politizuje ovu temu, ali se pozvao na NVO Akciju za ljudska prava i njihovo saopštenje.

„Ministar pravde kaže da nije čuo nikakve primjedbe na tekst Temeljnog ugovora, ali je reakcija svakako bilo. Akcija za ljudska prava je kazala da je Vlada ograničena Ustavom i Zakonima. Ustav propisuje sekularni karakter države, a Zakon o slobodi vjeroispovjesti pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru može se ugovoriti ugovorom pri čemu se podrazumijeva da oni ne odstupaju od Zakona Crna Gore. Drugim riječima, ugovori koje Vlada zaključuje sa vjerskim zajednicama moraju biti u skladu sa Zakonima Crne Gore“, kazao je on.

S druge strane, Konjević navodi primjer Temeljnog ugovora sa Rimokatoličkom crkvom sa državom Vatikan, i njime se moglo odstupiti od Zakona.

„Zakon o slobodi vjeroispovjesti daje ovlašćenja vladi da potpiše ugovore sa vjerskim zajednicama a ne Temeljni ugovor. Taj naziv se koristio samo u vidu međudržavnih ugovora, kakav je Vatikan. Ako imamo isti položaj svih vjerskih zajednica, onda se ne može potpisati Temeljni ugovor već bi bilo primjerenije koristiti dio koji govori – ugovor sa vjerskom zajednicom“, kaže on.

U preambuli, kaže Akcija za ljudska prava, poziva se na kanonsko pravo koje je crkveno pravo i ne obavezuje Crnu Goru kao državu jer je ona sekularna država.

„Poređenja radi, Crna Gora se pozvala na Ustavna načela, a Vatikan se pozvao na Drugi sabor. Sa Islamskom zajednicom, Akcija za ljudska prava kaže da pozivajući se na norme međunarodnog prava i zajamčenu slobodu vjeroispovjesti, uvažavajući, naglašavam, uvažavajući, prava Islamskom prava šerijata koji se odnosi na ustrojstvo Islamske zajednice i vršenje vjerskih obreda i poslova i Ustav Islamske zajednice u Crnoj Gori“, kaže on.

Poređenja radi, Akcija za ljudska prava tvrdi da je Ustav garantuje odvojenost Crkve i države u odnosu na Temeljni ugovor sa SPC.

„Vlada se neovlašćeno pozvala na kanonsko pravo. Kažu da zabrinjava odbredba člana 2 koja se poziva na vršenje. Ako se pozivamo na Ustav, mi ćemo pogledati šta tu piše, a ako se pozivamo na nešto drugo što piše, moramo znati šta je to. U ovom slučaju se pozivamo na nešto što nemamo kao propratni dio. Naša obaveza kao države nije u obavezi da znamo niti šta je kanonsko pravo niti šta je šerijat, ali da znamo odredbe Ustava SPC. Mi možemo da se pozovemo na naš pravni sistem“, kazao je on.

Ugovori sa drugim vjerskim zajednicama ne predviđaju javna ovlašćenja kao što se predviđa sa SPC, i okarakterisao je to kao diskriminaciju.