KOVAČ: Izbor predsjednika Vrhovnog suda ne može se rješavati izmjenama Poslovnika

Ministar pravde Marko Kovač ističe da je svjestan činjenice da trenutno v.d. stanje predsjednika Vrhovnog suda nije održivo, da predugo traje i da ostavlja negativne posljedice po sudski sistem, kao i da su legitimni zahtjevi da se izvrše nužne promjene na ovom polju, ali smatra da nije zakonito ovo pitanje regulisati mimo Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, već da se na drugi način može postići namjeravani cilj bez kršenja pozitivnih propisa.

Kovač koji i član Sudskog savjeta se oglasio povodom Predloga odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Sudskog savjeta, kojim je predviđeno regulisanje statusa v.d. Predsjednika Vrhovnog suda kroz izmjene Sudskog poslovnika.

“Podsjećam da u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama ne postoji odredba kojom je propisano određivanje vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ili bilo kog drugog suda. Budući da ove pravne situacije nijesu regulisane važećim zakonom, Sudski savjet je vršioce dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i drugih sudova određivao tumačeći svoja ustavna ovlašćenja iz čl. 124 i 128 Ustava, da bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, odnosno sudije i predsjednike sudova”, navodi Kovač.

U saopštenju sa 18. sjednice Sudskog savjeta može se vidjeti da je Sudski savjet 6. septembra 2021. godine Vesnu Vučković postavio za vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda.

“Norme koje se odnose na određivanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova mogu isključivo biti normirane na nivou zakona, jer se samo zakonom mogu propisivati prava i obaveze dok se Poslovnikom, kao podzakonskim aktom, jedino mogu bliže urediti ona pitanja koja su propisana zakonom i za čije uređivanje je zakon stvorio pravni osnov, odnosno pitanja organizacije rada Sudskog savjeta, dakle prevashodno pitanja kojima se u tehničkom smislu uređuje funkcionisanje ovog organa. U suprotnom, propisavanjem predloženih normi o određivanju v.d. predsjednika suda i prestanku njegove funkcije u Poslovniku Sudskog savjeta bila bi dovedena u pitanje njihova ustavnost i zakonitost”, ocijenio je Kovač.

Dodaje da je nesporna činjenica da Sudski savjet ima ustavne nadležnosti da bira i razrješava sudije, predsjednike sudova i sudije porotnike, ali je čl. 16 stav 3 Ustava Crne Gore između ostalog propisano da se zakonom uređuje organizacija organa vlasti ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje.

“Upravo zbog važnosti sudske vlasti u državnom sistemu ustavopisac nije ostavio dilemu da se organizacija sudske vlasti može urediti samo zakonom, ne i Sudskim poslovnikom kao podzakonskim aktom. Upravo iz ovog razloga Ministarstvo pravde je norme koje se odnose na ovo pitanje inkorporiralo u Predlog izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su u skupštinskoj proceduri”, navodi Kovač.