LABUD NA SVETOM STEFANU: Nema razloga za zabrinutost (FOTO) - Volim Podgoricu

LABUD NA SVETOM STEFANU: Nema razloga za zabrinutost (FOTO)

Crvenokljuni labud koji već nekoliko dana boravi na plaži u blizini Svetog Stefana izazvao je pažnju i zabrinutost turista i građana koji su u nekoliko navrata tražili da mu se pruži pomoć. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica ističu da boravak ove vrste na obalama mora nije neuobičajen, te da ne postoji razlog za zabrinutost jer je ptica u odličnom stanju i zdrava.

U februaru ove godine takođe je primjećen labud u Bokokotorskom zalivu koji je tamo boravio par dana.

Imajući u vidu da su labudovi ipak karakteristični za slatkovodna staništa, njihovo pojavljivanje na moru izaziva posebno interesovanje.

“Mapa njihove distribucije u Italiji pokazuje da je realno očekivati sve veći broj ovakvih usamljenih slučajeva – na sjevernoj obali Jadrana zimi i ljeti obitavaju jata od nekoliko stotina crvenokljunih labudova, često ili isključivo na morskoj obali, gdje nalaze dovoljno prirodne hrane – algi, školjki i drugih biljnih i životinjskih organizama, čestih u hranom bogatom plitkom moru. Kako pokazuje slika njihova je populacija u tom kao i u ostalim dijelovima Evrope od 80-ih godina u ogromnom porastu. Ovom podatku ide u prilog činjenica da njihovom prirodnom putu širenja i razmnožavanja često potpomaže i čovjek, usljed čega se crvenokljuni labud ne nalazi na listi ugroženih ptica”, kazali su u CZIP-u.

Inače, objašnjavaju, labudovi su zbog svoje teritorijalnosti izuzetno ratoborni i odlično podnose hladnoću te stoga i biraju hladnije krajeve za svoj boravak.

 

“Iz toga razloga želimo objasniti građanima da, ukoliko je riječ o zdravim jedinkama, što je slučaj sa labudom na Svetom Stefanu, nema razloga za zabrinutost posebno ne kada su u pitanju divlje ptice kojima prija otvorena voda i hladnije vrijeme. Preporučujemo da ptica ima pristup pitkoj vodi uz preporuku da je ne hrane hljebom”, kazali su u CZIP-u.

Ukoliko žele nahraniti labuda građani to mogu učiniti kukuruzom ili pšenicom.

“Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom što opravdava i dugačak vrat. Ponekad jedu i manje ribice, školjke i insekte. Raspon krila im može doseći dva metra, a mogu težiti 15 kilograma. Snažna krila im omogućavaju prelete i više od hiljadu kilometara do svojih gnjezdilišta na sjeveru. Monogamni su i ostaju sa odabranim partnerom do kraja života koji se kreće između 20 i 50 godina. Brižljivi su roditelji i zajednički se brinu o potomstvu”, poručuju u CZIP-u.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com