Lex specialis u dvije verzije: Zakonom da se odredi ko je opozicija, a ko ne

U obje verzije Dnevne novine su imale uvid. Već na samom početku obje verzije vide se različitosti koje će, očito, morati da budu predmet novih razgovora partija koje učestvuju u ovom procesu i Vlade. URA, Demos i SDP, naime, zakonom pokušavaju da odrede ko je opozicija u Crnoj Gori. U dijelu zakona pod naslovom “Značenje termina” u članu 2 piše: “Predstavnici opozicije su kandidovani od strane političkih subjekata koji su glasali pritiv povjerenja Vladi 27.1.2016 ili nijesu učestvovali u glasanju i čiji predstavnici u Skupštini budu glasali za usvajanje ovog zakona”

Tako se događa paradoksalna situacija da dio opozicije koji je učestvovao u izradi radne verzije zakona, konkretno Socijaldemokratska partija, koja još uvijek ima znatan broj svojih kadrova na rukovodećim mjestima u državi zahvaljujući koalicionom sporazumu sa DPS, traži da zakon odredi da je Pozitivna Crna Gora vlast, jer je podržala Vladu, iako ima nula posto učešća u vlasti. Osim toga, tri opozicione partije zakonom odbacuju Pozitivnu koja im je svojom inicijativom kada je podržala Vladu omogućila da uopšte i dođu u situaciju da potpišu sporazum i zajedno sa Vladom naprave, kako se svi slažu, za Crnu Goru ogroman demokratski iskorak. Ovim članom je i Demokratski front određen kao opozicija iako nije učestvovao ni u pregovorima, ni u radu Skupštine, na kojoj se glasalo o povjerenju Vladi.

Na drugoj strani, Vlada se ne bavi time u svojoj radnoj verziji lex specialisa koja je urađena 14. aprila. Određivanje ko je u Crnoj Gori opozicija a ko ne lex specialisom sigurno će dovesti do novih političkih turbulencija. Ako ovakva formulacija bude prihvaćena, Vlada bi trebalo da Pozitivnoj da mjesta u kabinetu Mila Đukanovića iz svoje, a ne opozicione kvote. Prema izjavi predsjednika Socijalističke narodne partije Srđana Milića, ni ova partija nije još vidjela radnu verziju lex specialisa, pa se postavlja pitanje da li će on biti prihvatljiv za njih.

Srećom, lex specialis tek treba usaglasiti, a ako bi ostala ova verzija zakona, da do izbora, ko god iz opozicije podrži neki Vladin predlog, dolazi u opasnost da ga ovaj zakon proglasi za vlast. Paradoks je i to da će članovi Vlade sebe i svoje partije i ubuduće zvati opozicijom iako vrše vlast. Recept za buduće generacije!

U dvijema Dnevnim novinama dostupnim radnim verzijama lex specialista ima još različitosti. Vlada govori o službenicima iz redova opozicije koji će zauzeti mjesta potpredsjednika Vlade, četiri ministra i u drugim organima uprave, fondu, zavodu i ustanovi čiji je osnivač država i angažovanju lica u privrednom društvu u kojem je država većinski vlasnik, i privrednom društvu čiji je osnivač lokalna samouprava i organu lokalne uprave nadležnom za poslove finansija, kao i o ovlašćenjima postavljenih angažovanih lica. Opozicija pored toga očekuje da potpredsjednik Vlade i ministar iz njenih redova ima pravo na angažman savjetničkog i administrativnog osoblja shodno broju saradnika koji trenutno obavljaju te poslove.

To praktično znači još na desetine novih zaposlenih u Vladi, jer će opozicioni predstavnici dovesti svoje savjetnike, vozače, sekretarice, administrativne radnike. U Vladinoj verziji lex specialisa toga nema, već je precizirano da potpredsjednik Vlade i ministar može za svoje potrebe da angažuje jedno lice za vršenje stručnih poslova (savjetnik) i jedno lice za vršenje administrativnotehničkih poslova, bez sprovođenja procedure propisane posebnim zakonom.

U svakom slučaju, treba očekivati još niz razgovora o usklađivanju lex specialisa, a pred predposlanike treba da dođe usaglašena verzija jer se radi o zakonu o primjeni sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore.

Opozicija u članu 13 kaže da njihovi predstavnici ne moraju da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i da zasnivaju radni odnos. U Vladinoj verziji zakona piše da moraju da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Istina, Vlada daje i alternativu da moraju da ispunjavaju uslove u pogledu nivoa kvalifikacije obrazovanja i radnog iskustva na odgovarajućim poslovima propisanih zakonom i da imaju crnogorsko državljanstvo. Vlada smatra da lica koja su angažovana zahvaljujući ovom zakonu ne treba da zasnivaju radni odnos. Opozicija ističe da njihov radni odnos prestaje danom izbora nove vlade.