MARKOVIĆ: Građani zaslužuju da se vrati ono što je kriminalom oduzeto

Napredak u oblasti oduzimanja imovinske koristi je nedovoljan, a rezultati su izostali, uz izuzetak pojedinih segmenata, kao što je rad Specijalnog državnog tužilaštva u dijelu vođenja finasijskih istraga i privremenog oduzimanja imovinske koristi, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.

Ovo je kazao na konferenciji “Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse” koju organizuje AIRE centar, uz podršku britanske Vlade, piše RTCG.

Marković poziva na reakciju i aktivnost relevantnih državnih institucija.

“Kako bi konačno napravili jasne i planirane korake uspostavljanja funkcionalnog i efikasnog sistema oduzimanja imovinske koristi, koji ne smijemo zaboraviti, obuhvata i upravljanje i ponovnu upotrebu oduzete imovinske koristi”, poručio je Marković, prenosi Portal RTCG.

Ističe da je u ovoj oblasti neophodan strateški pristup i zaokruživanje sistema oduzimanja imovinske koristi.

“Ovakav pristup podrazumijeva izradu strategije oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kao opredjeljenju pune posvećenosti i na kvalitetnoj analizi zasnovanom planiranju modela, ali i zakonodavnog okvira i uspostavljanju/jačanju institucija koje će taj sistem činiti. Gledano iz perspektive Državnog tužilaštva, postojeće zakonsko rješenje je zrelo za revidiranje, što je svakako Crnoj Gori preporučeno u okviru poglavlja 23 pregovaračkog procesa za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji”, ističe Marković.

Takav strateški pristup bi bio, kako kaže, odgovor na jedan opšte-društveni konsenzus da se suprostavimo organizovanom kriminalu i korupciji.

“Mi još uvijek čekamo takav odgovor, strateški i sistemski. Zato, pozivam Ministarstvo pravde da na studiozan i sveobuhvatan način pristupi ovom pitanju, bez uslovljene užurbanosti, i postavi osnove za implementaciju efikasnog i djelotvornog sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, njenim upravljanjem i ponovnom upotrebom u društvene svrhe i svrhu dalje borbe protiv najtežih vidova kriminala. Naši građani i građanke zaslužuju da im se vrati ono što im je kriminalom oduzeto”, istakao je Marković.

Na nivou tužilačke organizacije, kako ističe, rezultati finansijskih istraga su u najvećoj mjeri očekivani, u dijelu postupanja Specijalnog državnog tužilaštva (imajući u vidu uslove i trenutne kapacitete), pa su u radu ovog tužilaštva u najvećoj mjeri i prisutni.

“Nedostatatak proaktivnosti je prisutan na nivou viših državnih tužilaštava, ali je izrazit na nivou osnovnih državnih tužilaštava. U procesu je izrada uputstva za vođenje finasijskih istraga koje će sadržati i priručnik postupanja u cilju efikasnijih finansijskih istraga, pa će ovo uputstvo u skorijem roku biti upućeno svim tužilaštvima sa očekivanjem proaktivnog djelovanja kada govorimo o pokretanju finasijskih istraga”, ističe Marković.

Izazovi se, kako kaže, ogledaju u neadekvatnosti uslova u kojima tužiteljke i tužioci rade, što se odnosi i na cjelokupno pravosuđe, a što dalje uslovljava nedostatak ljudskih resursa, jačanje stručnih kapaciteta i njihovih kompetencija, pa stvaranje istih i očekujemo.

“Jasno je da je za ovu oblast, kao i za druge specifične oblasti, potrebna specijalizacija znanja ali i institucionalna/organizaciona specijalizacija, naročito u dijelu nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, kojom bi se podigao i stepen odgovornosti za rezultate u ovoj oblasti. Međutim, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa i oduzimanju imovinske koristi, nije eksluzivitet državnog tužilaštva, već dio odgovornosti koju u sistemu dijeli sa UP i drugim državnim organima i sudom”, kaže Marković.

Tužilaštvo, prema njegovim riječima, očekuje unapređenje kapaciteta i proaktivnost.

“I to na strani policije, ali takođe i sudski epilog ovih postupaka, kako u dijelu efikasnosti krivične pravde, trenutno kao preduslova da bi se imovinska korist trajno oduzela (nadam se do skorije izmjene zakona koja će propisati oduzimanje imovinske koristi bez krivične presude), tako i u dijelu uspostavljanja sudske prakse koja će biti u skladu sa standardima oduzimanja imovinske koristi, a ne utvrđivanja krivice izvršioca krivičnog djela, što ovdje ne bi trebalo da bude slučaj”, zaključio je Marković.