MARTINIĆI: Otvorena prva farma magaraca

Saveljić je podsjetio da je u prošlosti magarac bio dio crnogorske kulturne baštine i nasljeđa jer nije bilo kuće u krševitom dijelu naše države da nije imala magare koje se koristilo za transport vode, drva, pa i naporan rad u polju.

Ljudi su se, naglasio je Saveljić, odlučivali da drže magarca, jer je adaptiran na krš, nije probirljiv i jede znatno manje nego konj, a prilično je izdržljiv i ne zahtijeva posebnu njegu.

„Međutim, oni su danas izgubili bitnku sa tehničkom revolucijom i izgradnjom infrastrukture tako da je ova životinja ne samo u Crnoj Gori već i na cijelom Balkanu pred izumiranjem“, priča Saveljić.

Prema podacima MONSTAT-a iz Poljoprivrednog popisa iz 2010. godine, u Crnoj Gori je registrovano 575 magaraca, mula i mazgi.

„Ovo znači da je broj magaraca, ukoliko se izuzmu sjeverne opštine gdje ne koriste magarce, po mojoj procjeni, oko 300 u državi. Najviše ih je registrovano na teritoriji Bara, Danilovgrada, Cetinja i Ulcinja, i to upravo u opštinama sa najsurovijim uslovima za život na selima.

Računajući na današnji tretman i na to da su mnoga odbačena i šetaju slobodno, da su izloženi vukovima zimi i drugim ugrožavajućim faktorima, za ovu se životinju slobodno može reći da je u Crnoj Gori ugrožena“, naglasio je Saveljić.

Prema njegovim riječima farma u Martinićima ima za cilj da bude nukleus za obnovu populacije ove životinje u Crnoj Gori.

Saveljić navodi da ovo nije klasična  farma gdje se životinje tretiraju hemijom i drže vezane.

„Magarci žive slobodno, imaju na raspolaganju hektare pašnjaka, a  dohranjuju se samo sijenom. Moj je cilj da otkupim i one koje su usljed napornog rada ili lošeg tretmana u lošem stanju kako bi im se, idealnim uslovima, povratio život. Ne možete da vjerujete u kakvim su uslovima i u kakvom su stanju bile pojedine životinje koje sam kupio“, tvtdi Saveljić i dodaje da funkcioniše sistem i da se implementira Zakon o dobrobiti životinja, pojedini bivši vlasnici bi imali doživotnu robiju.

Nažalost, ističe ima saznanja da neki neodgovorni vlasnici magarcima vodu daju samo jednom sedmično.

„To samo govori koliko je ova životinja u našoj zemlji obezvrijeđena“, upozorava on.

Zdravo magareće mlijeko

Saveljić podsjeća i da je poznato da je magareće mlijeko od davnina prijeki lijek za bronhitis, astmu, kašalj, alergije, razna kožna oboljenja…

Kako je pojasnio konzumiranjem ovog mlijeka u sirovom stanju mnoge bolesti organa za disanje nestaju odmah a značajno se smanjuju simptomi težih plućnih bolesti. „Razlog tome je kvalitet ovog mlijeka koje je najsličnije majčinom mlijeku čovjeka, bogatijem 60 puta vitaminom C od kravljeg mlijeka. Ovo mlijeko ima i posebnu vrstu proteina koji jača  imunitet, a enzim lizozim prirodni je antibiotik za upalne procese organa za varenje“, kaže Saveljić.

Sve u svemu, priča on, radi se o prirodnoj antibiotskoj bombi kakva se danas u prirodi, posebno za plućne bolesti, još nije pronašla.

Ovo mlijeko je idealna zamjena za sva ostala mlijeka na koja su djeca alergična: ono ne izaziva alergijske reakcije i koristi se kao zamjena za majčino.

„Magarice dnevno daju maksimalno 0,4l mlijeka, a često i znatno manje. Ovo je i razlog zašto je ovo mlijeko

skupo. Jedan litar košta 50 eura. Mlijeko može da se zamrzne i čuva u hladnjaku bez da se umanji njegova biološka vrijednost“, ističe saveljić.

On je posebno naglasio da se za teške bolesti djece ovo mlijeko daje besplatno.

Magarac nije tvrdoglav

Maragac u narodu važi za tvrdoglavu i upornu životinju. Međutim, kako dodaje Saveljić, to je pogrešna percepcija ljudi jer smo skloni da stvari posmatramo samo iz svog ugla.

„Ovo je jednako istinita kao i priča da pas voli kosti: voli jer čovjek prije njega pojede meso. Ja imam psa koji više voli meso, na primjer. A takvi su svi psi“, naveo je saveljić.

Za razliku od drugih domaćih životinja, kaže Saveljić, magarac ima svoje misli i svoj pravac.

„Teško ga je nagovoriti da radi nešto što ne želi. Ako se uzme u obzir da se magarac koristio za najteže poslove u polju i šumi, onda se vidi zašto ga ljudi smatraju tvrdoglavim. Takve poslove ni ljudi ni magarci nijesu radili s voljom“, pojasnio je on.

Farma će biti otvorena za posjetioce

Saveljić je najavio da će farma kada se za to stvore uslovi biti otvorena i za posjetioce, gdje će oni putem ulaznice koja će biti simbolična u vidu kilograma šargarepe ili jabuka, moći da uživaju u hranjenju životinja i time uspostave  bliži kontakt sa magarcima. „Ovo je posebno značajno za djecu jer je danas luksuz vidjeti magarca u crnogorskim selima“, kazao je u razgovoru za CdM Saveljić.

Sve što vas interesuje o farmi magaraca u Martinićima možete naći na Facebook stranici https://www.facebook.com/farmamagaracacg