Masovni ubica imao privredni eksploziv težine 797 grama za koji nije imao dozvolu, kažnjen sa 3 mjeseca
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je rekla da stanje u pravosuđu nije dobro i da postoje nagomilani, sistemski problemi koji su dugo vremena stajali nerješavani.
Pavličić je kazala da je sudijama Vrhovnog suda ostavljen težak zadatak i veliki broj neriješenih upravnih predmeta.
„To je nekih 500 predmeta iz upravne materije koji su morali biti podijeljeni“, istakla je Pavličić gostujući u emisiji Načisto na TV Vijesti.
Na pitanje zašto je 2022. godine, suđenje Acu Martinoviću, trajalo godinu dana, kazala da su pretresi odlagani zbog zahtjeva branioca.
„Uglavnom su bili opravdani razlozi“, rekla je ona.
Kazala je da tu odbrana po zakonu nije bila nužna.
„Kada okrivljeni izjavi volju i želju da želi da angažuje branioca, da se ne bi povrijedilo pravo na odbranu, se izlazi u susret i može da se odloži glavni pretres“, rekla je Pavličić.
Aco Martinović je na Cetinju 1. januara ove godine ubio 13 ljudi, a potom izvršio samoubistvo.
Kod njega je 2022. godine pronađen eksploziv i oružje.
Martinović je posjedovao privredni eksploziv težine 797 grama (mješavina TNT i amonijum-nitrata prim.aut), za koji nije imao dozvolu.
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna od jedne do šest godina zatvora, a on je dobio tri mjeseca.
Na pitanje koje su to naročito olakšavajuće okolnosti, Pavličić je kazala da su to okolnosti koje je sudija našao tokom održavanja glavnih pretresa posmatrajući sliku držanja okrivljenog i određene lične karakteristike koje je naveo u obrazloženju i koje su ga opredijelile da kaznu koja je minimum godinu dana ublaži u skladu sa kaznenom politikom za tu vrstu krivičnih djela.
„Nakon što je presuda izrađena dostavljena je i nadležnom tužilaštvu da procijeni da li je kazna bila adekvatna. Tužilaštvo se saglasilo“, kazala je ona.
Poručila je da je zatražila kompletne podatke za ovu vrstu krivičnih djela unazad pet godina.
Na pitanje o slučaju u kojem je osuđenom za višestruko silovanje djevojčice kazna sa maksimalnih 15 smanjena na osam godina zatvora, a podnjet je zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, Pavličić je kazala da će brzo uslijediti odluka Vrhovnog suda.
Na pitanje o protestima zbog sve češćih ubistava žena, Pavličić je rekla da tu dolazi do izražaja ono što nedostaje našem sistemu i društvu.
„A to je sinhronizacija društvenih institucija i državnih organa. Nije na sudu da obezbjeđuje nanogice nego na izvršnoj vlasti. Konkretno na Ministarstvu pravde“, rekla je Pavličić.
Kazala je da Ministarstvo unutrašnjih poslova odnosno policija neposredno sprovodi zabranu prilaska.
Pavličić je rekla da je obaveza države da obezbijedi materijalne uslove kako bi moglo da se traži odgovorno pravosuđe.
Ona je kazala da jutros okrivljeni nisu mogli da se smjeste između paketa i foldera na jednom suđenju.
Na pitanje da li je Skupština Crne Gore, odnosno Ustavni odbor, kada je konstatovala prestanak mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, tvrdeći da je ispunila uslove za penziju, preuzela ingerencije Ustavnog suda, Pavličić je rekla da ne bi bila ozbiljan pravnik i profesionalac kada bi odgovorila sa da ili ne.
„Osnovno pravilo je da sudija ne može biti u svojoj stvari. Kada je u pitanju Ustavni sud, po mom tumačenju, funkcija po Ustavu je propisana da prestaje ispunjavanjem uslova za starosnu penziju. Uslovi za starosnu penziju se tumače po Zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju. Insistiranje određenog broja da za sudije Ustavnog suda funkcija treba da prestane po Zakonu o radu, to je bilo unazad iz razloga što je norma Ustava bila identična i ranije ali se nije u praksi primjenjivala“, rekla je Pavličić.
Ona je kazala da je da je kroz medije i prateći rad Ustavnog suda saznala da su sudije postupale iako su ispunile uslov za penziju.
Ona je rekla da je Sudski savjet po tom osnovu prekinuo mandat oko 150 sudija redovnih sudiova, pri istoj ustavnoj i zakonskoj normi.
„Postavlja se pitanje kako mi možemo da očekujemo da kada se na dnevni red stavi, zasijedanja plenuma Ustavnog suda, glasanje o dostavljanju obavještenja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju, kada one sudije koje lično pogađa to obavještenje glasaju protiv, a one sudije koje to ne pogađa glasaju za. Da li je to u praksi moguće? Nije“, rekla je Pavličić.
Na pitanje da li je za sudije bilo kompromitujuće da im izvršna vlast a ne sudska rješava stambeno pitanje i da li je to bio jedan način potčinjavanja, Pavličić je rekla da je mogla da aplicira ali da je smatrala da to ne ide uz sudijsku funkciju.
„Država treba sudijama da obezbijedi zarade na osnovu kojih sudija može samostalno da odlučuje i da bira gdje ćae da kupi stan i u kom kvartu da živi a ne da mu ga daje izvršna vlast. Ovo je recidiv socijalističkog, komunističkog sistema da se očekuje da država riješi sudijama stambena pitanja“, rekla je Pavličić.
(Vijesti)
