Medojević: Moramo uraditi više za građane Crne Gore koji su u teškom položaju i doći do svih kojima treba socijalna podrška

Osnovne životne namirnice u crnogorskim marketima poskupjele su od 10 do 30% a neke i  znatno više od toga. Proizvođači su povećali cijene, a kako  ih uvozimo i  skoro da nemamo domaću proizvodnju,  to se odrazilo na cijene proizvoda koje kupujemo, ocijenila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

“Morali bi se u Crnoj Gori okrenuti proizvodnji hrane i podržate kao država sistemski, ljude i firme  da se njome bave. Država (ministri) prvo  su rekli da nema načina da se zaustavi divljanje cijena a onda su ipak uvidjeli  da neki načini ipak postoje. U Švedskoj je pala vlada zbog pokušaja liberalizacije cijena izdavanja stanova u novogradnji, dakle o standardu građana i megalomanskim apetitima manjine se i te kako vodi računa”, navela je ona.

Kako je dodala, kod nas je država pod izgovorom tržišne ekonomije odnosno neoliberalnog koncepta dopustila mnogo toga sto gradjani ne mogu izdrzati: rast cijena , plate- penzije- socijalna primanja koja su nedovoljna za biološki opstanak ljudi,  pa nemaju ni minimalna dva evra  dnevno po osobi  za hranu.

“Još u martu kada su  u Crnoj  Gori bila prva dva zaražena kora virusom, predsjednica Banke hrane rekla je medijima,  da se mora zaštitu  čovjek od onog što korona kriza nosi,  a to su otpuštanja sa posla,smanjenja plata i  pomoći ljudima  oko plaćanja , kirije, struje, vode, hrane, lijekova. Moramo uraditi više za stanovnike Crne Gore koji su u teškom položaju i doći do svih kojima treba socijalna podrška. Mali smo sistem, brzo se to može uraditi a kako premijer i ministri najavljuju da je ovo godina socijalne pravde očekujemo da se to i desi”, navela je ona.

Imajući u vidu da je Vlada  ostala bez instrumenata ekonomske politike kao što  je primarna emisija, kurs, devizne rezerve, robne rezerve, državni monopoli, Medojević ocjenjuje da jedino što se, u ovom sistemu, moze učiniti su intervencije u budzetu i međusobna  solidarnost.

“Vlada mora uvesti moratorijum na sve isplate honorara, naknada, dnevnica svim korisnicima budžeta.
Vlada odmah treba da smanji zarade korisnicima budzeta za 10% i da se taj novac iskoristi za podrsku preživljavanja najugrozenijih stanovnika. Imajuci u vidu da je Vlada Crne Gore oprostila preko 50 mil evra duga Rusalu za struju i to pretvorila u akcija EPCG, predlazemo da Vlada preuzme sve dugove za struju socijalno ugroženom stanovnistvu u periodu trajanja krize i da za taj iznos duga umanji svoj kapital u EPCG”, dodaje ona.

Prema njenim riječima, ako su mogli otpisati dug Rusalu, mogu i crnogorskoj sirotinju u uslovima krize.

“Vlada treba odmah da uvede moratorijum na poskupljenje cijena svih strateških roba vezanih za suočavanje sa krizom. Posebno medicinskih sredstava i ljekova, ali i osnovnih životnih namirnica i higijenskih sredstava. Vlada treba da svojom uredbom uvede zabranu davanja otkaza, slanja na neplaćeni odmor ili smanjenja zarada zaposlenih u toku trajanja krize”, navodi ona.

Kako je dodala, ova kriza je pokazala da država mora imati resurse i mehanizme za djelovanje u uslovima kriza. Odmah se moraju  osnovati robne rezerve.

“Imajući u vidi buduce negativne socijalne efekte ove krize neophodno je pristupiti ozbiljnoj reformi svih djelova sistema koji treba da obezbijede minimum uslova za prežimivljavanje naroda.  Bonovi za hranu i higijenska sredstva, kontigent besplatne električne energije, besplatno testiranje i liječenje ( proširiti broj ljekova na račun Fonda), jednokratne isplate pomoći koje pomažu ljudima da riješe preblem. Pomoć Centra za socijalni rad Nikšić u iznosu od 20 evra i čovjek koji je u velikoj nuždi koji je odbo jer vrijeđa njegovo dostojanstvo”, naglasila je ona,

Medojević je istakla da Vlada mora zaustaviti l profitersko ponasanje preduzetnika i ostrim kaznama spriječiti da se zloupotrebljava ova nesreća.

“O promjeni poreske politike i oporezovanju tranzicionih dobitnika, mislim da ne treba trošiti riječi. Sve ekstra profite treba radikalno oporezovati.   Cijene su u maju na godišnjem nivou porasle za 39,7%, što je najveći mjesečni rast od oktobra 2010. godine. Agencija UN- a za hranu i poljoprivredu( FAO)  primjenjuje globalni indeks koji obuhvata cijene žitarica, jestivog ulja, mlječnih proizvoda, mesa i šećera. Poskupjelo je svih pet komponenti koje čine indeks, pa je on trenutno na najvišem nivou od septembra 2011. godine”, objasnila je Medojević.

Po izvjestaju FAO-a troškovi uvoza hrane, istakla je, dostići će ove godine rekordan nivo podstaknuti poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda i snažnom potražnjom u korona krizi.

“U Evropi cijene su  više, ali se povećavaju sporije  zbog ostre kinkurencije trgovaca, nego na drugim mjestima  u svijetu.  Veća poskupljenja hrane u Evropi mogla bi se osjetiti u drugoj polovini ove godine, sudeći prema procjeni britanskog udruženja maloprodaje (BRC)”, zaključila je ona.