Medojević o socijalnom programu Vlade: Ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak, nego investicija
“Rekoše nam ministri i predsjednik Vlade Crne Gore, da je ovo godina socijalne pravde. Mene je sramota kad vidim kako izgleda socijalna briga u našoj državi, za sve više novca ima nego za one kojima je najpotrebnije”, ocijenila je Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore.
“Dati 11.06. 2021., 30 eura jednokratne pomoći četvoročlanoj porodici koja je podstanar i koja živi od socijalne pomoći, a koja ih je potrošila na hranu, a odbiti je kad moli za pomoć u avgustu, da bi platila stanarinu, kupila školski probor djeci, govori o neefikasnoj socijanoj politici i ne postojanju socijalne pravde”, dodala je ona.
Majka iz te porodice piše, mi prenosimo integralno:
“Od 30 eura koje su nam dali 11.06. kupili smo djecu da jedu, a ovo nam je stiglo jutros (prilog fotografija):
Već sam Vam rekla da smo podstanari i da plaćamo preko 200 eura stan i račune a socijalno nam je 164 eura, za hranu i ostalo, ne znam ni kako se snalazimo.
Sad nam deca krecu u treci razred, nemamo da ih spremimo za školu, ni sveske ni gardarobu, a računi za struju su nam dostigli 100 eura”, navodi se u pismu.
“Nije humanost već zakonska obaveza države da pomogne ljudima da dostojanstveno žive”, smatra Marina Medojević.
“Ne može, 3 litra ulja, knjige za osnovnu školu, dječiji dodatak od 30 eura do 6. godine, mala socijalna pomoć koja nije raspoređena po objektivnom socijalnom kartonu, tako da je dobijaju i oni koji nisu u nuždi jer u vješti u dokumentovanju svog “nemanja”, a i “veza” im ne fali, (a oni koji grcaju u siromaštvu je nemaju), poboljšati teško stanje u kojem se porodice u CG nalaze”, ističe Medojević.
Kako ističe, siguran posao za jednog člana porodice, podrška za poljoprivrednu proizvodnju svima koji bi se mogli baviti njome – prvenstveno onima kojima bi ona značila izlazak iz zone siromaštva, socijalna pomoć starim i bolesnim, od koje se živi, a ne jedva preživljava je minimum.
“Besplatna struja najugroženijima, socijalni stanovi, namirnice i higijenska sredstva na mjesečnom nivou. Besplatna užina, autobuska karta, knjige i školski probor do okončanja školovanja, dječiji dodatak koji prati razvojne potrebe djece, koja žive u nemaštini je slika socijalno pravedne i odgovorne države kojoj treba da težimo”, smatra Marina.
Prema njenim riječima, svako dijete koje živi u CG u nemaštini zaslužuje, svaki vid podrške države kako bi se izvuklo iz čeljusti siromaštva i postalo ravnopravni član društva. Smatra da djeca moraju biti centar socijalne politike, a ne njihovi roditelji jer ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija.
“Koliko je stvarno siromašnih u Crnoj Gori koji ne mogu dostići minimalnu potrošačku korpu koja obezbjeduje minimum preživljavanja? 70% zaposlenih nema primanja koja zadovoljavaju minimalnu potrošačku korpu. Oni koji su nezaposleni, oni koji primaju minimalnu penziju, čak ni oni kojima imaju prosječnu penziju , a i oni koji primaju socijalnu pomoć takođe, nemaju ovaj iznos minimalnih sredstava da prežive”, poručuje ona.
Dodaje da je u Crnoj Gori zaposlen 1.2 član porodice po zadnjoj statistici Monstat-a što nam pokazuje koja je politika zapošljavanja.
“Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, a u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, zaključila je Marina Medojević.
