MESIĆ: Đukanović je neophodan Crnoj Gori do ulaska u EU

On upozorava da Crna Gora može živjeti od turizma, ali da još ne koristi svoje resurse. Za Pobjedu govori o jačanju desnice u Evropi, borbi protiv terorizma, saradnji sa Rusijom i situaciji u Hrvatskoj.

Nakon deset godina od sticanja nezavisnosti, Mesić kaže da je dobro da su Crnogorci dobili na identitetu i suverenitetu.

“Crnu Goru niko nije okupirao, Crna Gora je vlastitim glasovima ušla u širu zajednicu misleći da će joj biti bolje, a onda u još širu, pa onda u neku užu, da bi na kraju pametno zaključili da je najbolje vratiti se sebi. Izdvajanjem Crne Gore iz zajednice sa Srbijom dvije države su dobile mogućnost da same biraju svoj put. Crna Gora je Srbiji dala šansu da se osamostali, a da to nisu ni htjeli i učinila joj veliku uslugu. Mnogi u Srbiji još toga nisu svjesni. To je, svakako, dobra stvar. Što se tiče ekonomije, Crna Gora mora raditi više na turizmu i onome što podržava turizam, recimo organskoj poljoprivredi. Jedna od najljepših zemalja na Mediteranu može živjeti od turizma, iskoristite to”, rekao je Mesić.

Komentarišući aktuelna politička dešavanja u našoj državi, Mesić kaže da vidi Đukanovića kao čvrstu tačku sistema. Gdje god se on nalazio, on je, ističe, čvrsta tačka – bilo da je premijer ili predsjednik.

“Očito za jedno vrijeme, dok Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju, takva čvrsta tačka je prijeko potrebna. To znaju Crnogorci sami. Sa druge strane, on ima osjećaj za manevar i koristi svoju poziciju da opoziciji pošalje poruku – evo, bez mene ne možete ni to. Upravo ta njegova sposobnost da se drži strategije proevropskog puta, da osvaja ciljeve jedan po jedan, dobija podršku i lijevo i desno, ali, uglavnom, drži centar, čini ga dugovječnim na vlasti”, naveo je Mesić.

Na pitanje kako gleda na novu Vladu u Hrvatskoj, Mesić je rekao da je njihov premijer čovjek koji praktično nije živio u Hrvatskoj.

“On jeste finansijski stručnjak, ali Hrvatskoj su potrebni menadžeri. Finansijski stručnjaci su ljudi koji finansijski prate događaje, ali ne stvaraju događaje. Hrvatskoj je neophodan i politički i ekonomski menadžment i za sada takve ljude nemamo. Neophodni su nam ljudi koji će sprovesti reforme, koje će dovesti do novih radnih mjesta i boljih plata. To se danas traži od političara”, upitao je on.

Terorizam je globalna prijetnja i danas je cijela međunarodna zajednica u ratu sa ovim pokretom smrti. Mesić kaže da Evropa i Zapad ne razumiju sadašnji svjetski trenutak.

“Za vrijeme Drugog svjetskog rata znalo se ko je fašista, a ko je antifašista. Poslije Drugog svjetskog rata pokrenut je Pokret nesvrstanih, koji je u Hladnom ratu amortizovao sukobe između Istoka i Zapada i na jedan način omogućio da se Hladni rat ne pretvori u pravi rat. Danas postoji NATO, koji nema protivnika u vojnom smislu. I sada se za mene na jedan nerazumljiv način stvara Arapsko proljeće – razbijaju se sistemi koji funkcionišu. Ruše se sistemi koji se ne sviđaju nekome i onda im se nameće svoj sistem i to se završava katastrofom”, dodao je on.

Prema njegovim riječima, sve se ruši da bi se osigurali izvori i transport energije. Zato se cijeli taj rat proizvodi pod, kako je rekao, plaštom uvođenja demokratije, “ali ne znam gdje”.

“Srušen je Sadam Husein, tražili su atomsko, biološko, hemijsko oružje i nisu našli ništa, ali je 250.000 vojnika ostalo na ulici. A šta oni znaju da rade, oni znaju pucati. Onda imate te posljedice u Iraku. U stvari, najveći problem je Islamska država. Imali ste nekada Al Kaidu u Iraku, to su bili talibani koje je Zapad naoružavao da bi izbacio Ruse iz Avganistana. Rusi su otišli, ostala je Al Kaida. Ta Al Kaida ruši režim, ali zadr- žava državni okvir, a ID ruši države, stvara kalifat, tj. novu svjetsku arhitekturu, od Avganistana do Libana možda i dalje računajući i na dio našeg prostora. To sve rade ognjem i mačem i to najbrutalnijim sredstvima. Tek sada je Zapad shvatio da se to mora zaustaviti, ne znam da li je to kasno ili ne, mislim da još postoji šansa da se to zaustavi. To je opomena svijetu da se mora tražiti novi način djelovanja. Da se nikome ne nameće svoj sustav, svoj oblik korporacije, nego da svaki narod vlada i živi na svoj način”, kazao je Mesić.

Na pitanje kakva će nas EU sačekati i ima li Balkan svoje mjesto u njoj, Mesić kaže da će morati doći do zaokreta jer Evropa nije shvatila opasnosti od fašizacije.

“Još postoji u Evropi dosta onih koji plaše svoje građane komunizmom i boljševizmom, a to nema nikakvog smisla. Komunizam je megaideja koja je neostvariva, jer je jednakost svih iluzija. S druge strane, fašizam je opasan jer može nastati u maloj sredini i onda se širiti dalje. Upravo se sada to događa sa neofašizmom i neonacizmom. Projekat udružene Evrope je milenijumski projekat i ova generacija bi ga trebala ostvariti. Taj projekat podrazumijeva da sve evropske zemlje uđu u Uniju, ali da se ne udružuju protiv Rusije, nego da sarađuju sa njom”, rekao je on.

Evropska unija, smatra, mora riješiti institucionalna pitanja da bi uopšte funkcionisala. Mora se, dodaje, riješiti monetarni sustav, da ne bilo nove Grčke, i uvesti ujednačena fiskalna politika.

“Tako homogenizovana Evropa će otvoriti svoje granice i ujediniti se. Postaće moćan faktor uz Ameriku, Kinu, Rusiju, Brazil, Indiju i Japan. Tako udružena će biti veliki igrač. Ali, za mene je važnije da Evropa isključi rat. Kada se otvore granice svi Hrvati neće živjeti u Hrvatskoj, ali će živjeti u svom nacionalnom korpusu, isto je i sa Crnogorcima, i sa Srbima. Ali, neće jedni drugima smetati. Nema više pozivanja na nacinalno jedinstvo da bi se preuzela neka teritorija, jer će to biti sve cjelovita Evropa. Zato EU ima svoj smisao, to je pozitivan projekat i treba ga do kraja sprovesti”, rekao je Msić.

On je istakao i da Evropa mora izmijeniti svoju paradigmu u odnosu na Rusiju.

“Ne protiv Rusije nego sa Rusijom. Tako će svima biti lakše”, poručio je Mesić.

Bilo je dosta dobrih stvari u staroj Jugoslaviji

Mesić je izrazio i svoj stav prema bivšoj Jugoslaviji, navodeći da je u to vrijeme bilo dosta dobrih stvari.

“Kada govorim o saradnji u ovoj našoj regiji, svi mi kažu – ti žališ za Jugoslavijom. A ja kažem – je li bilo besplatno školovanje i liječenje, je li bilo sigurno da ćeš dobiti kredit za stan, jesi li mogao svuda putovati. Ne možeš Jugoslaviju porediti sa onima koji su bili zatvoreni u svojim granicama, imali smo puno toga što je bilo pozitivno. Ograničene su bile osobne slobode, ali djelimično, ti si mogao pisati pjesme kakve hoćeš ili slikati, ali se nijesi mogao politički izražavati kako si htio, i to je bio ograničavajući faktor”, naveo je on.

Što se tiče ekonomije, to je, kako kaže, bio dobar sistem sa dobrim tržišnim odnosima, jer je vlasništvo bilo radničko i svi su imali koristi.

“Tokom privatizacije su ta preduzeća trebala biti podijeljena radnicima, ali niko u regionu to nije uradio, već je sve prodato sumnjivim biznismenima, sa sumnjivim parama preko sumnjivih banaka. Sve je uništeno, ali se sada javljaju novi menadžeri koji nude reindustrijalizaciju na višem tehničkom nivou, ali presporo ide”, naglasio je on.