Milatović: Kada počnete da pravite kompromise sa svojim vrijednostima prestajete da budete lider

Najveći regionalni skup posvećen temama održivosti, investicija i ekonomske transformacije, ESG Adria Samit koji je danas svečano otvoren u Tivtu okuplja preko 700 stručnjaka, visokih rukovodilaca, donosioca odluka, preduzetnika i predstavnika organizacija iz regiona i svijeta, koji će razgovarati o održivom razvoju, inovacijama i poslovnim praksama zasnovanim na ESG principima.

Prvi današnji panel bio je posvećen budućnosti liderstva, tokom kojeg je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ukazao da pri uvođenju strukturnih promjena koje bi državu trebale da vode ka razvoju postoji otpor onih koji su imali politički i ekonomski monopol.

“Treba se oduprijeti tom otporu. Zakoni se na sve podjednako moraju odnositi, ma koliko moći ili novca imali. Kako bi se postigla promjena potrebna je politička volja i politička elita koja želi da se zemlja mijenja. Treba da postoji politički kapacitet, morate da imate partnere kako biste na pravo mjesto stavili ideje, te treba znati kako ih uz pomoć internacionalnih partnera i organizacija realizovati,” naveo je Milatović.

Napomenuo je da iako Crna Gora nije najveća zemlja u regionu ni geografski ni po pitanju ekonomske moći ipak može biti uzor zemljama u regionu.

“Možemo biti uzor po mnogo pitanja. Multietničko smo društvo. Najviše smo napredovali na svom putu ka EU. Nadamo se da ćemo biti 28. članica Evropske unije u 2028. godini. Crna Gora je kroz novu političku kulturu i sprovođenje reformi u procesu ekonomskog i demokratskog razvoja. Reforme se isplate, razmišljanje o demokratiji je mogućnost da se ostvari konsenzus,” poručio je predsjednik.

Ipak, ističe da izazov ostaje nedovoljna uključenost žena u donošenju političkih odluka.

“Nismo ponosni na ulogu žena u donošenju odluka. Imamo 25 opština i ni jedna žena nije gradonačelnica ili predsjednica opštine. Imamo 81 poslanika od čega su jedna četvrtina žene. Politički sistem nije pokazatelj rodne ravnopravnosti kada se radi o donošenju političkih odluka. Zbog toga predlažem otvorene liste kako bi ljudi direktno uticali na to ko ih predstavlja. To će dovesti do normalnije i prirodnije uloge žena u donošenju političkih odluka,” istakao je Milatović.

Ovom prilikom je dao savjete za buduće lidere.

“Kada počnete da pravite kompromise sa svojim vrijednostima više niste lider. Nikad ne treba kompromitovati vrijednosti za koje se zalažete. Nije bitno razmišljati samo o sadašnjoj generaciji, već i o budućim generacijama. Ekonomski rast od tri ili pet procenata mora podjednako biti raspoređen na sve članove društva. Fokus treba staviti na dobro upravljanje, politiku nulte korupcije, punu transparentnost, vladavinu prava, te da se zakon odnosi jednako na sve u društvu,” poručio je Milatović.

Nekadašnja premijerka Islanda Katrin Jakobsdóttir se tokom panela osvrnula na krize sa kojim se svijest trenutno suočava.

“Cijeli svijet se suočavao sa velikim brojem kriza tokom prethodne decenije – finansijska kriza iz 2008. godine, pandemija i brutalni rat u Evropi nakon nelegalne invazije koju je sprovela Rusija. Ovoliko konflikta širom svijeta nismo vidjeli od Drugog svjetskog rada, broj ljudi koji su morali da izbjegnu zbog kršenja ljudskih prava i kažnjavanja je dostigao 120 miliona po prvi put. Dok se suočavamo sa raseljavanjem kao rezultatom pandemije i ratova, posljedice klimatskih promjena su postale jasnije. Klimatske promjene predstavljaju opasnost za naše  živote, zdravlje i strukturne stubove naših društava –  za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava,” istakla je Jakobsdóttir.

Ističe da uprkos tako velikoj prijetnji jača uticaj onih koji negiraju klimatske promjene.

“Takođe, suočavamo se sa novim svijetom tehnologija koje utiču na tržište rada, načine komuniciranja i na to kako prikupljamo znanje. Iako nude velike mogućnosti, tehnologije takođe prebacuju moć u ruke tehnoloških giganata zato što svi sve više vremena provodimo u virtuelnim svjetovima. To kreira dodatnu krizu za demokratski odabrane političare gdje ljudi ostaju o svojim internet balonima, a politički diskurs postaje sve polarizovaniji,” navela je Jakobsdóttir.

Osnivačica 100 Women @Davos, Anino Emuwa istakla je da se nalazimo u vremenu ekstremne globalne makroekonomske nesigurnosti.

“Inflacija možda krene da raste. Globalni lanci snabdijevanja su komprimitovani. Globalno geopolitičko okruženje je ekstremno komplikovano. Lideri moraju biti otporni i prilagodljivi. Niko ne zna šta će se dogoditi sjutra. Tehnologija se mijenja nevjerovatnom brzinom. Postavlja se pitanje da li će vještačka inteligencija moći da imitira inteligenciju ili bude čak bolja? Takođe, tu su i humanitarne krize širom svijeta, što je zastrašujuće. Biznis lideri se moraju nositi sa svim tim. To su problemi sa kojima se jedan lider ne može nositi sam. Lideri moraju sarađivati,” istakla je Emuwa.

Ukazala je da veliki broj savremenih lidera ne zna kako da sarađuje sa novom generacijom, te da se to mora promijeniti.

“Veliki je broj mladih ljudi koji nisu niti u procesu obrazovanju, niti su zaposleni. Treba se pomjeriti od misli ka akcijama. Treba raditi sa resursima koje imate. Morate razmišljati na šta ćete potrošiti novac. Možete biti agenti promjene, ali je važno da vrijednosti potkrijepite akcijama. Predviđanja su da 30 posto današnjih poslova neće postojati za pet godina. Postarajte se da imate znanje i vještine kako biste bili otporniji i opstali u takvim uslovima,” navela je Emuwa.