Ministar prosvjete Damir Šehović saopštio je da nema dilemu o tome da li bi prosvjetnim radnicima trebalo povećati platu.

Situaciju, međutim, usložnjava podatak da sistem prosvjete broji 13.000 zaposlenih. Dosadašnji pregovori sa Sindikatom prosvjete, koji traži povećanje plata od 10 odsto, a što bi budžet koštalo oko 5,5 miliona eura, ga uvjeravaju da idu u tom pravcu.

Šehović za Dnevne novine najavljuje i povećanje izdvajanja za rješavanja stambenih pitanja prosvjetnih radnika. Do kraja godine očekuje i izmjene pravila priznavanju inostranih diploma, što podrazumijeva uvođenje stručnih komisija koje će biti nadležne za upoređivanje stranih kvalifikacija i ishoda učenja sa domaćim.

“Kao neko ko ima i formalno najveću odgovornost za sistem obrazovanja i ko jako dobro razumije ulogu, značaj, ali i trenutni ekonomski položaj naših prosvjetara, cijenim da treba povećati zarade prosvjetnim radnicima. Mi moramo uvažiti činjenicu da prosvjetni radnici predstavljaju temelj na kome planiramo da gradimo društvo znanja. Ali tema jeste kompleksna jer u prosvjeti ima više od 13.000 zaposlenih. Dosadašnji razgovori koji su na tu temu vođeni u okviru zajedničke radne grupe koju smo formirali uvjeravaju me da idemo u tom pravcu, ali o detaljima ne bih govorio jer dijalog na tu temu i dalje traje”, kazao je Šehović.

Od osnivanja stambene zadruge “Solidarno”, kroz čiju kolektivnu gradnju je predato na korišćenje oko 700 stanova prosvjetnim radnicima, te individualno rješavana mnoga stambena pitanja, Vlada je, kaže, opredijelila 6,2 miliona eura.

“Samo u posljednje tri godine preko 300 porodica zaposlenih u prosvjeti je riješilo stambeno pitanje kroz kolektivnu gradnju ili individualne stambene kredite. U pripremi je i novi ugovor na ovu temu sa Sindikatom za naredni trogodišnji period. Vjerujem da i tu ima prostora za dalje povećanje izdvajanja”, najavljuje ministar.

Za Vladu je, kaže, sistem obrazovanja i položaj prosvjetnih radnika uvijek bio jedan od prioriteta.

“Zato nikada nije ni bilo pitanje volje da se njihov status u kontinuitetu poboljšava, samo se sa našim partnerima iz Sindikata traži optimalan pristup”, poručuje on.

Reforma obrazovanja se, kaže, analizira po segmentima. Do sada postignutim su zadovoljni, ali i potpuno svjesni da se za sve ono što zahtijeva mijenjanje načina razmišljanja društva, etosa škole ili promjenu nastavnog koncepta rezultati čekaju duže i teže su mjerljivi.

“Povratne i to izuzetno pozitivne informacije imamo u onim oblastima gdje su indikatori mjerljivi, poput interesovanja za srednje stručne škole, interesovanja za Fond za kvalitet i talente, broja đaka u dualnom obrazovanju, broja djece u predškolskom obrazovanju i slično. Naravno, i broj novoizgrađenih vrtića ili adaptiranih škola i vrtića nije dio zakonske reforme, ali jeste takođe mjerljivi dio inoviranog pristupa obrazovanju”, tvrdi Šehović.

Sa druge strane, mijenjanje koncepta ponašanja u učionici sa predavačkog na dvosmjernu komunikaciju zahtijeva vrijeme, baš kao i postavljanje ocjene kao mjerila znanja, a ne kao cilja po sebi.

“U visokom obrazovanju takođe novi model studija i praksa zahtijevaju da izađe makar jedna generacija. Drugim riječima, uglavnom za sve ono što zahtijeva mijek njanje načina razmišljanja društva, etosa škole ili promjenu nastavnog koncepta rezultati se čekaju nešto duže i teže su mjerljivi. Dakle, za sve ono gdje ‘e bilo moguće dobiti precizne i sveobuhvatne povratne informacije one su dobre i mi smo ih u više navrata i saopštavali. I najvažnije od svega: sve izmjene su rađene tako da izviru iz iste ideje i potrebe te, rekao bih, i najvećeg prioriteta našeg obrazovnog sistema: kvalitetno znanje koje će obezbijediti budućnost, a ne učenje za ocjenu”, kaže I Šehović.

Poručuje i da će zaštititi prosvjetne radnike i uključiti se u slučajeve pritiska na njih kada je ocjenjivanje u pitanju.

“Jer, koliko god nam se činilo da nije tako, ne čini ministar prosvjete obrazovni sistem, niti samo prosvjetni radnici. I roditelji, te svi ostali građani svojim ispravnim ili manje ispravnim pristupom školi daju značajan doprinos njenom kvalitetu ili krnjenju”, smatra on.

Ipak, najveći uspjeh prosvjetni resor ostvario je, kaže, u predškolskom obrazovanju, u dijelu obuhvata djece, koji je zntno povećan za tri godine.

“Kada krenemo od prvog obrazovnog nivoa, odnosno od predškolskog vaspitanja, nemamo nikakve dileme da smo bili uspješni u sprovođenju kampanje koja se tiče povećanja obuhvata djece. Sa nešto više oa 50% obuhvata za tri godine doći na 73%, koliko je danas, jeste veliki uspjeh. Takođe, uvođenje engleskog jezika u vrtiće, zatim u osnovne škole od prvog razreda, te uvođenje dvojezičnih odjeljenja u čak 12 škola, nijesu nikakvi sporadični projekti, već ciljano uspostavljanje modernog obrazovnog sistema otvorenog za svijet”, kazao je Šehović.

Što se tiče srednjih stručnih škola, i za njega je, kaže, bilo iznenađujuće kako brzo su uspjeli da ih od nečega od čega se zaziralo pretvore u nešto gdje se čeka na red za upis.

“Oko 800 djece je u dualnom sistemu. U Elektrotehničkoj školi ‘Vaso Aligrudić’ je samo na smjer koji se tiče mobilnih aplikacija prijavljeno 11 lučonoša i 14 odličnih učenika. Svjedočimo i činjenici da u podgoričkoj građevinskoj školi od ukupno pet četvorogodišnjih smjerova, na tri se upisao znatan broj nosilaca ‘Luče’… Vrlo smo srećni što se nije u potpunosti ukorijenio taj loš i potpuno nelogičan stav da je sramota specijalizovati se za određenu oblast, pritom traženu na tržištu, ili svojim rukama napraviti stvar i kreirati novu vrijednost. Počinjemo da razumijemo da ne dehumanizuju posao i škola, već naš pogled na svijet i na taj posao”, poručuje Šehović.

Ništa manji napredak, dodaje, nije ni činjenica da je uz podršku Vlade otvoren prostor za finansiranje aktivnosti poput Fonda za kvalitet i talente, za koji se svake godine izdvaja ne manje od pola miliona eura.

“Dodijeliti 500 ili više značajnih nagrada svake godine za najbolje učenike i nastavnike je svojevrstan uspjeh. U tom kontekstu, drago mi je i što smo krenuli u osnivanje još jednog fonda. Riječ je o Fondu za dualno obrazovanje, u vezi sa kojim nas tek čekaju detaljni razgovori. Koliko god ograničena sredstva da imate, ako njima upravljate racionalno i na način da pokrivaju tri osnovna segmenta: tekuće potrebe, nove koje se otvaraju, ali i inovacije u sistemu, znate da radite pravu stvar”, kazao je on.

Šehović je mišljenja i da treba insistirati na saradnji sa najkvalitetnijim predstavnicima privrede. To su, kaže, ljudi koji su dobrom poslovnom logikom izgradili svoje biznise, koji imaju hrabrosti da uđu u kalkulisani rizik na tržištu i od kojih ima šta da se nauči.

“O tome najbolje govori i podatak da od početka primjene dualnog sistema obrazovanja, a sada je već treća godina, nijesmo imali niti jednu jedinu primjedbu, što znači da djeca koja se obučavaju kod poslodavaca zaista dobijaju ono za što smo ih tamo i poslali: praktično znanje”, smatra on, podsjećajući da su prije dvije godine uveli i stipendije za deficitarne kvalifikacije, a ove godine dodijeljeno ih je oko 700 ukupno.

Kada je riječ o visokom obrazovanju, uvedena je praksa na sve fakultete u obimu od 25 odsto, a u Ministarstvu prosvjete, tvrdi Šehović, prate na koji način se stvaraju uslovi za njenu realizaciju.

“Prema posljednjem istraživanju o percepciji poslodavaca o visokom obrazovanju, sa naših fakulteta izlaze solidno osposobljeni kadrovi i ubjedljiva većina poslodavaca, njih 80 odsto, smatra da je visoko obrazovanje relevantno. Dakle, kad imate obrazovni sistem samodovoljan do nivoa izolacije od tržišta, vi možete možda dobiti znanje, ali je veliko pitanje da li ćete sjutra išta moći postići njime u domaćoj privredi, da ne govorim dalje. Dakle, nije sramota reći da učite da biste se zaposlili i zaradili. To ne znači vašu instrumentalizaciju, već omogućavanje da svojim znanjem izgradite kvalitetan život”, zaključuje ministar.

Dnevne novine