Misija OEBS-a u Crnoj Gori započinje reviziju etičkog kodeksa za novinare Crne Gore

Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Tehnička radna grupa za samoregulaciju organizovali su danas u Podgorici konferenciju za novinare na kojoj je predstavljen priručnik „Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju“.

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Giovanni Gabassi istakao je da je ova radna grupa nastala 2017. godine kada je Misija uspostavila obrazac za diskusiju i dijalog sa predstavnicima Medijskog savjeta za samoregulaciju i ombudsmanima iz Vijesti, Monitora i Dana.

“Radna grupa je napravila nacrte priručnika koji nude praktične preporuke novinarima za tumačenje i primjenu etičkog kodeksa novinara. Grupa je poslužila kao katalizator za saradnju, te su članovi uspostavili veze koje prevazilaze medijske kuće iz kojih članovi dolaze. Rezultati istraživanja koji su prezentovani prošlog oktobra otkrivaju da javnost treba više informacija o samoregulatornim mehanizmima i o tome koji mehanizmi postoje u Crnoj Gori, te kako da podnesu prijavu protiv članka ili novinarske priče koja na pogrešan način predstavlja događaje ili krši etički kodeks novinara,” kazao je Gabassi.

Istakao je da će Misija i u narednom periodu podržavati jačanje samoregulatornih mehanizama u Crnoj Gori.

“Prepoznajemo vitalnu ulogu koju samoregulatorni mehanizmi imaju u borbi protiv informacijskih poremećaja. U 2025. godini, Misija će u saradnji sa Savjetom Evrope započeti zvaničnu reviziju etičkog kodeksa za crnogorske novinare. Priručnik koji je izradila radna grupa će poslužiti kao ključni izvor tokom ovog procesa revizije,” naveo je Gabassi.

Članica Komisije za monitoring i žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju, profesorica Aneta Spajić istakla je da su se na samom početku priručnika terminološki bavili informacijskim poremećajem.

“Opredijelili smo da informacijski poremećaj bude u nazivu našeg priručnika jer je to terminologija koja je etablirana od strane Savjeta Evrope. Prije smo govorili o lažnim vijestima, ali nam je Savjet Evrope poručio da je to oksimoron za kojim ne treba posegnuti. S druge strane, digitalizacijom medijskog sektora na globalnom nivou dezinformacija kao alatka propagande se sve više javlja i bira digitalni prostor i internet. Dezinformacija kao alatka propagandista nije karakteristika profesionalnih etabliranih medija, već rezultat alternativnih medijskih prostora koji su dio naše svakodnevice, a koji nas kontaminiraju. Odatle potreba da se aktom iz 2023. godine – Digital Service Act i EMFA aktom iz prošle godine reguliše pitanje regulisanja štetnih sadržaja, odnosno nezakonitih sadržaja koji se nalaze na internetu,” ispričala je Spajić.

Spajić napominje da je napravljen proboj da i ono što izlazi kao dezinformacija od strane profesionalnih medija mora biti tretirano.

“Kada se pojavi dezinformacija, a velike digitalne platforme detektuju da je nastao određeni nezakoniti ili štetni sadržaj, ako ona pripada profesionalnom mediju onda se komunikacija nastavlja na način što se odluka o isključivanju određenog sadržaja koji se smatra štetnim ili nezakonitim prvo komunicira sa medijem odakle je potekla. Ukoliko medij preispituje postojanje dezinformacijskog sadržaja onda kreće proces dijaloga između platforme i medija. Ukoliko se ne uspostavi saglasnost, obavještava se Odbor za evropske regulatore i kreće proces vansudskog mirenja. Sve se dešava u hitnim rokovima od 24 sata gdje se odvija komunikacija između platformi i medija koji su prenijeli određenu vrstu sadržaja koji se smatra informacijskim poremećajem,” pojasnila je Spajić.

Ombudsman dnevnih novina „Dan“, Ilija Jovićević istakao je da nema profesionalnog novinarstva ako nije i etičko novinarstvo.

“Profesionalno obrađena informacija je najsigurnija brana i štit u sprečavanju informacijskog poremećaja, misinformacije, dezinformacije i malinformacije. Insistiranje na primjeni etičkih standarda uz njihovu stalnu modifikaciju mora da bude prioritetan i svakodnevni zadatak. Svi kodeksi novinara u regionu osim kodeksa Srbije su zastarjeli. Nisu dovoljno ispratili promjene i išli u korak sa vremenom. Ove godine se stoga radi na doradi našeg kodeksa,” naveo je Jovićević.

Istakao je da svi kodeksi ipak imaju nekoliko zajedničkih principa.

“Ti principi su odbrana slobode govora, autonomija novinara, traganje za istinom, zaštita čovjekovog integriteta i ličnosti. Prva i osnovna obaveza novinarstva je istina. Istina postaje jedinica mjere za informacijski poremećaj. Treba vidjeti koliko je određena informacija odstupila od onoga što je profesionalna informacija. Treba da se izvještava u interesu javnosti i da se odvoji od interesovanja javnosti,” dodao je Jovićević.

Glavni i odgovorni urednik Vijesti Mihailo Jovović kazao je da je priručnik za one koji hoće da tragaju za istinom, te je naveo da je pitanje za svaki mediji i novinara hoće li se baviti raskrinkavanjem dezinformacija, misinformacija i malinformacija.

“Problem koji postoji među crnogorskim novinarima je to da se vrlo često nekritički prenose vijesti sa društvenih mreža i to je jedan od problema na koji su navikli i ljudi iz javnog života, uključujući političare koji sada pišu na X-u i Fejsbuku. Novinar treba uvijek da provjeri i utvrdi autentičnost i kredibilitet izvora prije nego što provjeri informaciju. Da bi to znao mora da usavrši vještine provjere. U dijelu prepoznavanja dezinformacija, misinformacija i malinformacija, uglavnom stvari se odnose na provjeru činjenica. Takođe, treba promovisati medijsku pismenost kod publike,” naveo je Jovović.