Dio crnogorske opozicije već govori o izlasku iz NATO-a, iako Crna Gora još uvijek nije postala formalna članica Alijanse. Istorija postojanja NATO je zabilježila slučaj djelimičnog povlačenja Francuske iz saveza, kadaje 1966. godine tadašnji predsjednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz vojnih struktura NATO -a, ali se Francuska 2009. godine potpuno vratila u Alijansu.

Pobjeda podsjeća da je poslanik Demosa Goran Danilović nedavno izjavio da je „potpuno legitimno očekivati da neka nova većina u parlamentu na isti način donese odluku o izlasku Crne Gore iz NATO“.

Skupština Crne Gore će 28. aprila raspravljati o Predlogu zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, koji, između ostalog, propisuje da država koja uđe u NATO može iz Alijanse izaći tek nakon 20 godina.

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da navodi opozicije o izlasku iz saveza predstavljaju „mit“, kao što je bio slučaj sa pričom da Senat SAD možda neće ratifikovati Protokol o pristupanju Crne Gore NATO.

Stoga, kako kaže, NATO insistira da Vlada Crne Gore obezbijedi znatnu podršku za ulazak u NATO, da ne bi bilo naknadnih promišljanja.

“U realnom političkom životu ne možemo znati šta može da se promijeni tokom godina kada je riječ o ulozi i funkciji NATO-a i kako će Alijansa biti prepoznata od javnog mnjenja”,  izjavio je Radić za Pobjedu.

On ističe primjer Francuske, koja se, kako podsjeća, bila povukla iz vojnih institucija 43 godine, ali je faktički ostala dio saveza. Radić kaže da je Francuska dugo bila aktivna u političkom dijelu NATO a, pri čemu je uvijek bila prepoznata kao zemlja saveznik.

“Sada su ponovo dio vojnih snaga NATO. To je samo potvrda realnosti politike zapadnih zemalja. One su prepoznale po trebu za savezništvom. Mogu da postoje razni modeli u različito vrijeme, ali NATO i EU imaju zajednički sistem vrijednosti. Francuska je mogla da se povuče iz nekih aktivnosti, ali nijednog momenta nije osporila da su saveznici”,  kaže Radić.

Činjenica je, ipak, da je Francuska u okviru operacije NATO 1999. godine učestvovala u bombardovanju tadašnje SR Jugoslavije, iako nije bila u komandama višeg nivoa, što dovodi do zaključka da praktično nema ni potpunog ni djelimičnog povlačenja iz NATO prije nego što istekne 20 godina članstva.

Svojevremeno je francuski predsjednik Šarl de Gol donio odluku o povlačenju iz zapovjedništva Alijanse 17 godina nakon što je osnovan NATO, jer Francuska nije željela da nuklearno oružje stavi pod nadzor NATO.

Kasnije, zbog promjene političkih odnosa u Evropi, francuski predsjednik Nikola Sarkozi je odlučio da Francusku vrati u vojne strukture saveza.

(Pobjeda)