Mujović: Bez izgovora, bez čekanja, samo rad

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je zadovoljan učincima gradske uprave u prvih 100 dana mandata.

“Rekonstruisano je više od 30 saobraćajnica, započeta je izgradnja oko 1.000 novih parking mjesta, a javni prevoz je poboljšan uvođenjem novih linija, raspisivanjem tendera za nabavku novih autobusa i planiranim besplatnim prevozom za penzionere. Gradska čistoća je podignuta na viši nivo. Imamo nove uredno održavane plastične posude, povećanu frekvenciju odvoza otpada i sanirane brojne divlje deponije. Pokrenute su zelene prakse: reciklaža stakla, plan za korišćenje deponijskog gasa i sadnja novih stabala. U oblasti digitalizacije pokrenuta je izrada aplikacije za plaćanje gradskih i komunalnih usluga”, kazao je Mujović dodajući da nema izgovora i čekanja, već samo rad.

Koje biste projekte ili poteze izdvojili kao najvažnije tokom prvih 100 dana gradske uprave osim ovih koje ste nabrojali? Koji su izazovi s kojima ste se suočili odmah po preuzimanju funkcije i kako ste ih prevazišli?

MUJOVIĆ: U prvih 100 dana rada, nova uprava Glavnog grada fokusirala se na konkretna poboljšanja kvaliteta života građana, uprkos izazovima i zatečenom stanju, uključujući režim privremenog finansiranja koji je usporio realizaciju brojnih planova. U fokusu je bilo unapređenje saobraćajne infrastrukture, javnog prevoza, komunalnog reda i transparentnosti u radu.

Socijalna podrška je povećana, posebno za novorođenčad i podstanare, a obezbijeđena je dodatna asistencija djeci sa smetnjama u razvoju. U sportsku infrastrukturu planirana su znatna ulaganja. Posebna pažnja posvećena je mladima kroz otvaranje omladinskog kluba i kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028.

Nova gradska uprava je u prvih 100 dana pokazala spremnost, odgovornost i strateški pristup, postavljajući temelje za ravnomjerni i održivi razvoj Podgorice. Kroz posvećen rad, efikasno upravljanje resursima, saradnju s relevantnim akterima i otvorenu komunikaciju s građanima, ostvaren je niz konkretnih rezultata. Gradska uprava ostaje dosljedna principima odgovornog i transparentnog upravljanja, s jasnim ciljem daljeg unapređenja kvaliteta života svih građanki i građana glavnog grada.

Glavni grad, nažalost, decenijama pokušava da izgradi kolektor za prečišćavanje otpadnih voda. Što je konkretno urađeno na izgradnji kolektora u Botunu u proteklih 100 dana?

MUJOVIĆ: Izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih i ekoloških projekata. S obzirom na kompleksnost zadatka, ali i na zabrinutost lokalne zajednice, Glavni grad je u prethodnom periodu sproveo niz aktivnosti kako bi osigurao maksimalnu transparentnost i stručno utemeljen pristup.

Kako odgovarate na zabrinutost mještana Botuna koji su u više navrata izražavali protivljenje ovom projektu i koje su garancije da kolektor neće ugroziti životnu sredinu i zdravlje ljudi?

MUJOVIĆ: Tokom proteklih 100 dana održani su sastanci s predstavnicima Opštine Zeta, mještanima naselja Botun, međunarodnim partnerima (KfW banka), izvođačem radova (Kuzu-Alkatas), njemačkom konsultantskom kućom „Fichtner Water and Transport“, kao i s relevantnim državnim institucijama. Cilj je bio sagledavanje svih aspekata projekta i razmatranje mogućnosti unapređenja tehničkih rješenja.

U tom kontekstu, sprovedeno je niz postupaka kojima bi se utvrdila izvodljivost dodatnih projektnih mjera kao što su izmještanje tačke ispusta prečišćenih voda za 1,5 km sjevernije u odnosu na prvobitno rješenje, čime se smanjuje uticaj na sliv Morače; uvođenje kvarternog tretmana i korišćenje solarne energije za energetski samoodrživ sistem; proširenje kanalizacione mreže i odvođenje otpadnih voda s područja Botuna, Cijevne, Mahale, Golubovaca i Veljeg brda – ukupno oko 1.800 hektara slivnog područja; razmatranje izmještanja postrojenja za spaljivanje mulja na alternativne lokacije i analiza mogućnosti izmještanja kompletnog postrojenja u skladu sa zakonskim, tehničkim i finansijskim parametrima.

Ako sam dobro razumio, razmatrana su alternativna rješenja za Botun?

MUJOVIĆ: Dakle, Glavni grad je razmatrao alternativna tehnička rješenja, uključujući izmještanje pojedinih funkcionalnih segmenata postrojenja iz naselja Botun. Predlagano je, između ostalog, da se spalionica mulja izmjesti na druge lokacije – poput Dajbaba ili Deponije – ali prijedlozi nijesu prihvaćeni iz različitih razloga, uključujući protivljenje mještana i tehničke izazove.

Izmjene lokacije kolektora nijesu moguće bez pokretanja nove tenderske procedure, što bi ugrozilo realizaciju projekta. KfW banka je izričito saopštila da promjene lokacije nijesu prihvatljive ni dozvoljene, a sredstva koja su obezbijeđena za realizaciju važe do kraja juna 2025. godine. Dodatno, većina opreme za kolektor je već isporučena u Crnu Goru, čime bi eventualno izmještanje izazvalo i pravne posljedice, uključujući mogućnost tužbe.

Na osnovu zakonske procedure, Agencija za zaštitu životne sredine je završila elaborat o uticaju na životnu sredinu, a trenutno je u toku obrada pristiglih komentara iz javne rasprave. Rok za izmjenu i dopunu je 90 dana od prijema, a Glavni grad, u saradnji s obrađivačem elaborata, dostaviće odgovore na sve primjedbe i pružiti dodatna pojašnjenja koja se tiču uticaja na zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine.

Nijedna aktivnost se neće sprovoditi bez dodatne stručne procjene i komunikacije s građanima.

Ovaj projekat, pored lokalnog značaja, dio je šire obaveze Crne Gore u okviru pregovaračkog poglavlja 27, a Glavni grad ostaje posvećen pronalaženju kompromisnih rješenja koja će biti u interesu građana, zaštiti životne sredine i zakonitosti cjelokupnog procesa.

Vratimo se na trenutno glavni saobraćajni čep u glavnom gradu. Kakav je status radova na Bulevaru Vojislavljevića i kada se očekuje njegovo konačno završavanje?

MUJOVIĆ: Izgradnja Bulevara Vojislavljevića predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Glavnog grada. Kada je riječ o dionici od kružnog toka u Ulici zetskih vladara do pasarele, planirano je da radovi počnu krajem aprila 2025. godine, s obzirom na to da je na ovom dijelu trase završeno oko 90 odsto postupka eksproprijacije.

Međutim, dio vlasnika se ne slaže s ponuđenom cijenom nadoknade, iako je ista određena od strane nadležne komisije u skladu s važećim zakonskim procedurama. U konkretnom slučaju, ponuđena cijena iznosi 310 eura po kvadratnom metru i smatra se maksimalnom za taj dio grada. Ipak, ako to zakonski okvir omogući, Glavni grad je spreman da razmotri mogućnost izdvajanja dodatnih sredstava, u cilju postizanja dogovora u obostranom interesu.

Glavni grad ostaje posvećen rješavanju svih otvorenih pitanja na zakonit, transparentan i odgovoran način, kako bi se omogućilo dalje napredovanje u realizaciji radova na Bulevaru Vojislavljevića.

Saobraćajni problemi su sve veći – koji su konkretni koraci preduzeti za unapređenje saobraćajne infrastrukture u gradu? Da li postoji plan za razvoj javnog prevoza, kao dugoročnog rješenja za saobraćajne gužve?

MUJOVIĆ: Gradska uprava kontinuirano sprovodi niz mjera sa ciljem unapređenja saobraćajne infrastrukture, javnog prevoza i ukupnog komunalnog reda. Fokus je na stvaranju funkcionalnijeg, sigurnijeg i održivijeg saobraćajnog sistema za sve građane.

Kada je riječ o javnom prevozu, Glavni grad je raspisao tender u vrijednosti od dva miliona eura za nabavku novih autobusa. Uvedene su dvije nove linije, a u proceduri je i uvođenje besplatnog prevoza za penzionere. Pored toga, planirana je izgradnja novih autobuskih stajališta i modernizacija voznog parka, u cilju stvaranja pouzdanije i pristupačnije mreže linijskog prevoza.

Radi bolje protočnosti saobraćaja i bezbjednosti pješaka, postavljeni su zaštitni stubići na više lokacija – među kojima su Bulevar Pera Ćetkovića, Ulica moskovska i Bulevar Džordža Vašingtona. Međutim, dio građana namjerno uklanja ili oštećuje postavljene stubiće. Primjer za to je lokacija kod Krivog mosta, gdje su više puta popravljani nakon što su ih pojedinci uklonili kako bi mogli nepropisno da skreću ulijevo iz pravca Zabjela – uprkos zabrani i činjenici da se dozvoljeno skretanje nalazi nekoliko metara dalje. Ovakva ponašanja narušavaju red i dodatno otežavaju svakodnevno funkcionisanje saobraćaja.

Slična praksa je i s nepropisnim parkiranjem. Nažalost, svakodnevno svjedočimo slučajevima gdje vozači sa „upaljena četiri žmigavca“ pravdaju zaustavljanje na trotoaru, pješačkom prelazu ili u drugoj saobraćajnoj traci – što dodatno ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i stvara zastoje. Ovakvi postupci najbolji su primjer saobraćajne nekulture i neodgovornosti prema kolektivnom interesu.

Uz sve to, treba uzeti u obzir i realnost pretjeranog broja vozila na teritoriji glavnog grada, koji iz godine u godinu rapidno raste. Fizički je nemoguće obezbijediti prisustvo komunalnih službi na svakom mjestu, u svakom trenutku – posebno uzimajući u obzir ograničene resurse, broj izvršilaca i važeći zakonski okvir. Tako, jedan komunalni policajac trenutno pokriva područje od park-šume Tološi do Donje Gorice.

Kako komentarišete problem nepropisnog parkiranja i sporost u njegovom sankcionisanju?

MUJOVIĆ: Glavni grad je pokrenuo inicijativu prema Ministarstvu unutrašnjih poslova sa ciljem da se Komunalnoj policiji prošire ovlašćenja, kako bi mogla direktno da izdaje kazne za nepropisno parkiranje i zaustavljanje. Jačanje kaznene politike za nesavjesne vozače predstavlja jedan od ključnih koraka ka unapređenju saobraćajne kulture i funkcionisanju saobraćajnica.

Dodatno, radi poboljšanja protoka saobraćaja, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici već je uspostavljen tzv. „zeleni talas“ u oba smjera. U jutarnjim satima, građani koji se kreću iz pravca Tološa ka Starom aerodromu, brzinom od 40 do 50 km/h, ovu dionicu prelaze za tri–četiri minuta. Isti režim funkcioniše i u popodnevnim časovima, u smjeru od Starog aerodroma ka naselju Tološi, kako bi se omogućio efikasniji povratak građana kućama nakon radnog dana.

Postoje li konkretni planovi za uvođenje „zelenih talasa“, pametnih semafora ili reorganizaciju ključnih raskrsnica?

MUJOVIĆ: Krajem 2024. godine implementiran je sistem adaptibilnog upravljanja saobraćajem – tzv. „pametni semafori“ – na deset raskrsnica u gradu. Za razliku od prethodnog fiksnog režima rada, novi sistem koristi veliki broj senzora i tehnologiju video-detekcije za praćenje saobraćajnih tokova u realnom vremenu, omogućavajući tako dinamičku optimizaciju rada semafora. Sistem dodatno uključuje tastere za najavu pješaka (tzv. žute kutije), koji omogućavaju bržu reakciju signalizacije i bezbjednije prelaske na pješačkim prelazima. Semafori su podešeni i da daju prioritet određenim kategorijama vozila – poput vozila javnog gradskog prevoza i hitnih službi. Prepoznavanjem ovih vozila, sistem može prilagoditi svjetlosnu signalizaciju tako da im omogući brži prolazak kroz raskrsnicu.

Jedna od ključnih prednosti ovog sistema je mogućnost prikupljanja i analize saobraćajnih podataka, što će omogućiti preciznije i efikasnije planiranje budućih infrastrukturnih rješenja.

Za 2025. godinu planirana je druga faza implementacije adaptibilnog sistema, koja će obuhvatiti raskrsnice duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Bulevara Ivana Crnojevića. Očekuje se da će ovaj koncept, zasnovan na naprednoj detekciji vozila, doprinijeti optimizaciji saobraćajnih tokova u prosjeku od 10 do 20 odsto, čime se stvara značajan pomak ka modernijem i održivijem saobraćajnom sistemu glavnog grada.

U cilju dugoročnog planiranja, Glavni grad je formirao komisiju koja će pratiti izradu strategije razvoja saobraćaja. Strategija će obuhvatiti analizu postojećeg stanja i dati preporuke za održivi saobraćajni razvoj. Dodatno, planira se izmjena cjenovne politike parkiranja u centru grada, kako bi se podstakla manja upotreba automobila u užem jezgru grada i smanjile gužve.

Gradska uprava ostaje posvećena unapređenju saobraćaja i stvaranju funkcionalnog, održivog i sigurnog sistema kretanja za sve.

Kakva je politika gradske uprave kada je riječ o podršci izgradnji vjerskih objekata različitih konfesija imajući u vidu najavu o izgradnji više od 20 novih vjerskih objekata? Kako obezbjeđujete ravnotežu između potreba vjerskih zajednica i očuvanja javnog prostora?

MUJOVIĆ: Izgradnja vjerskih objekata je u nadležnosti vjerskih zajednica i realizuje se u skladu sa zakonskom regulativom i važećim planskim dokumentima. Glavni grad sve zahtjeve vjerskih zajednica razmatra objektivno i nepristrasno, bez ikakve diskriminacije, uvažavajući činjenicu da su ti zahtjevi u skladu s potrebama i interesima građana koji žive u različitim djelovima Podgorice. Gradska uprava postupa odgovorno i nastoji da se očuva ravnoteža između potreba vjerskih zajednica i interesa šire društvene zajednice.

Kako se u narednom periodu očekuje usvajanje izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice – koji je pripremilo nadležno ministarstvo u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata – precizniji odgovori o planiranim lokacijama za izgradnju vjerskih objekata biće mogući nakon usvajanja tog dokumenta.

Glavni grad poštuje pravo na slobodu vjeroispovijesti i podržava inicijative koje su usklađene sa zakonom, planskim rješenjima i interesima lokalne zajednice. Razvoj grada podrazumijeva i razvoj zajednica koje u njemu žive, a u tom kontekstu izgradnja vjerskih objekata – kao mjesta duhovnosti, zajedništva i identiteta – ima svoju važnu ulogu. Time se dodatno jačaju vrijednosti međusobnog poštovanja, tolerancije i multikonfesionalnog suživota, po čemu je Podgorica oduvijek bila prepoznata.

Kakvi su planovi vezani za renoviranje ili izgradnju novog Gradskog stadiona? Da li je gradska uprava uključena u planiranje i finansiranje stadiona, s obzirom na važnost tog objekta za sport i kulturu grada? Koliko su realne najave da će Podgorica dobiti savremeni stadion koji ispunjava UEFA standarde? Možete li pojasniti da li postoje konkretni rokovi, planovi ili partneri u realizaciji tog projekta?

MUJOVIĆ: Gradski stadion predstavlja jedan od najznačajnijih sportskih objekata i ima važno mjesto u planovima razvoja sportske infrastrukture Podgorice.

U prethodnom periodu riješen je višegodišnji problem travnate podloge, čime su unaprijeđeni uslovi za odigravanje utakmica. Zamjena trave planirana je za kraj aprila 2025. godine, a očekuje se da će radovi biti završeni u roku od 45 dana.

Pored toga, u Planu javnih nabavki Uprave za kapitalne projekte predviđeno je pokretanje izgradnje Istočne tribine Gradskog stadiona s podzemnom garažom – u vrijednosti od 26,4 miliona eura s PDV-om.

Projekat je moguće realizovati i finansirati kroz multilateralnu saradnju između Vlade Crne Gore, Glavnog grada i Fudbalskog saveza Crne Gore, što je ujedno predviđeno zakonskim okvirom. Trenutno su u toku dogovori o načinu i modelu sufinansiranja, nakon čega će uslijediti potpisivanje sporazuma. Time će biti stvoreni uslovi za početak realizacije ovog značajnog projekta.

Kada je riječ o izgradnji nacionalnog stadiona, razmatra se lokacija na području Starog aerodroma, urbanistički već predviđena za ovu namjenu. Međutim, s obzirom na to da bi realizacija takvog objekta podrazumijevala kompletnu izgradnju od temelja, njegova realizacija bi mogla biti planirana u okviru narednog petogodišnjeg perioda – od 2030. do 2035. godine. Nacionalni stadion bi, naravno, bio izgrađen u skladu sa standardima UEFA i FIFA.

I u slučaju realizacije nacionalnog stadiona, Gradski stadion pod Goricom zadržao bi svoju funkciju – kao dom FK Budućnost i mlađih reprezentativnih selekcija. Time bi se sačuvao i dalje koristio objekat od posebnog istorijskog i simboličkog značaja za Podgoricu.

Glavni grad ostaje posvećen daljem razvoju sportske infrastrukture, modernizaciji postojećih objekata i stvaranju što boljih uslova za sportiste, klubove i građane – u partnerstvu sa sportskim savezima i svim relevantnim institucijama.

Moja vjerska uvjerenja ne utiču na profesionalne odluke

Nedavno ste učestvovali u javnom vjerskom obredu što je izazvalo brojne reakcije. Kako odgovarate na kritike da gradonačelnik treba da ostane neutralan kada je riječ o vjeri?

MUJOVIĆ: Kao nosilac javne funkcije i neko ko se zalaže za otvorenost, transparentnost i dostupnost u radu, svjestan sam da pravo na privatnost, kao i eventualna kritika, stoje u obrnutom odnosu prema značaju funkcije koju neko obavlja. Javna dužnost podrazumijeva viši stepen odgovornosti, ali i pojačanu pažnju javnosti.

Kada je riječ o prisustvu događajima, uključujući i onima vjerskog karaktera – poput iftara ili crkvene slave u Momišićima – takvi nastupi ne predstavljaju izražavanje ličnih vjerskih uvjerenja, već prije svega institucionalni čin poštovanja prema građanima i zajednicama koje čine dio društvenog tkiva našeg grada. Podgorica je multikonfesionalna sredina i upravo ta raznolikost – vjerska, kulturna i identitetska – predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti.

Smatrate li da Vaše lično vjersko uvjerenje može uticati na obavljanje javne funkcije?

MUJOVIĆ: Moja lična ubjeđenja ni na koji način ne utiču na profesionalne odluke koje donosim u okviru svojih nadležnosti. Svaku dužnost obavljam isključivo vođen javnim interesom, uz puno poštovanje ustavnih načela, zakonitosti i jednakog odnosa prema svim građanima.

Podgorica je i treba da ostane grad po mjeri svih svojih stanovnika – bez izuzetaka, s punim uvažavanjem prava na različitost, slobodu izražavanja i međusobno poštovanje.

KK Budućnost Voli nije zanemarena, prošle godine opredijeljeno milion eura

Lično ste intervenisali i koristili svoje konekcije kada su u pitanju sponzorstva za razne klubove pod patronatom Glavnog grada uključujući FK Budućnost, ŽRK Budućnost i vaterpolo klub. Zašto je utisak da izostaje podrška KK Budućnost Voli, koji je uz rukometašice najpoznatiji sportski brend glavnog grada?

MUJOVIĆ: Gradska uprava Glavnog grada Podgorica prepoznaje značaj sportskih kolektiva kao važnih nosilaca sportskog duha, identiteta i tradicije našeg grada. Naš cilj je uspostavljanje pravičnih, transparentnih i održivih mehanizama podrške svim sportskim klubovima čiji je osnivač Glavni grad – bez izuzetaka i uz poštovanje zakonskih i budžetskih procedura.

Raspodjela sredstava klubovima, uključujući i Košarkaški klub Budućnost Voli, vrši se isključivo putem javnog konkursa. Zbog režima privremenog finansiranja na početku godine, konkurs je raspisan s izvjesnim kašnjenjem – što je administrativna okolnost na koju gradska uprava nije mogla uticati. Shodno zakonu, konkurs se raspisuje najkasnije 30 dana nakon usvajanja budžeta Glavnog grada, a sve procedure su sprovedene uz maksimalnu efikasnost.

Klubovi čiji je osnivač Glavni grad bili su u obavezi da najkasnije do 1. septembra prethodne godine dostave plan troškova za narednu budžetsku godinu. Na osnovu toga, sredstva za njih su već uključena u prijedlog budžeta za 2025. godinu i biće isplaćena u najkraćem zakonskom roku, u skladu sa zaključenim ugovorima.

Kada je riječ o KK Budućnost Voli, želimo jasno istaći da ovaj klub nije zanemaren, niti nepravedno tretiran. Naprotiv, Glavni grad u potpunosti cijeni njegov istorijski i savremeni značaj, kao jednog od najvažnijih sportskih brendova Podgorice i Crne Gore. Samo u prošloj godini, Glavni grad je ovom klubu opredijelio iznos od 1.000.000 eura, uz omogućavanje besplatnih termina za treninge u objektima javnog preduzeća „Sportski objekti“.

Osim toga, u prethodnom periodu Glavni grad je preuzeo brigu o Ženskom rukometnom klubu Budućnost, koji se nalazio u ozbiljnim problemima, iako su se do tada kao osnivači vodila privatna lica. Takođe, Glavni grad je stao iza PVK Budućnost, kojem je ove godine udvostručen broj termina na zatvorenom bazenu SC „Morača“. Potpisan je i protokol s Vaterpolo i plivačkim savezom za održavanje Svjetskog kupa u Podgorici.

Podsjećamo da Glavni grad, osim što finansira klubove, istima omogućava i besplatno korišćenje sportskih termina, što je izdatak koji dodatno potvrđuje nivo podrške lokalne upra i s predstavnicima KK Budućnost Voli i nejasno je na osnovu kojih informacija se formira narativ o nedostatku podrške. Glavni grad ostaje dosljedan principima odgovornog upravljanja i jednakog tretmana svih sportskih subjekata, sa ciljem stvaranja stabilnog i podsticajnog ambijenta za dalji razvoj sporta u Podgorici.

Pobjeda