Mujović: U pripremi projekat za proširenje podvožnjaka na Zlatici, dobićemo modernu saobraćajnicu (VIDEO)

Podvožnjak između Brskutske i Branka Ćopića je problematičan već decenijama jer je usko grlo na saobraćajnici koja povezuje Zagorič i Zlaticu, a kada su velike kiše često zna da bude i u potpunosti zatvoren za saobraćaj. Mujović ističe da će u narednom periodu biti raspisan tender za izradu projekta, kojim bi se konačno riješio ovaj problem i na taj način dobila moderna saobraćajnica.

Navodi da su stigla brojna pitanja koja se tiču svakodnevnih problema mještana naselja Zlatica, od saobraćaja, komunalne infrastrukture, pa do urbanističkih izazova, te da ova emisija zbog toga i specifična, jer je cijela posvećena problemima na Zlatici.

On je kratko podsjetio i na pitanja iz prethodnih emisija, odnosno problema 30 metara Medunske ulice na Koniku, istakavši da je Sekretarijat za saobraćaj izdao nalog, a da će preduzeće „Putevi“ u najskorijem roku pristupiti izvođenju radova.

Podvožnjak između Brskutske i Branka Ćopića je problematičan već decenijama jer je usko grlo na saobraćajnici koja povezuje Zagorič i Zlaticu. Potrebno je trajno rješenje, dakle, proširenje postojećeg ili izgradnja novog podvožnjaka. Postojeće rješenje sa semaforima i jednosmjernim prolazom je davno prevaziđeno potrebama naselja, a svaka kiša potpuno zatvara podvožnjak za saobraćaj uslijed akumulacije vode?

Mujović: To je problem koji traje već godinama i problem koji se pokušavao riješiti na razne načine, ali jednostavno nijesmo došli do finalnog rješenja. Stoga je i jedan od glavnih zadataka i prioriteta nove gradske administracije da se ovaj problem riješi na trajan način. Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice već je pokrenula aktivnosti na pribavljanju tehničke dokumentacije potrebne za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta proširenja podvožnjaka i priključnih saobraćajnica, u skladu s važećim planom DUP „Zlatica B“. Nakon što se pribave svi urbanističko-tehnički uslovi i saglasnosti – uključujući i saglasnost Željezničke infrastrukture, bez koje nije moguće nastaviti – biće raspisan tender za izradu projekta. Dakle, radimo na sistemskom i trajnom rješenju ovog problema, korak po korak. Nadam se da će vrlo brzo ovaj dio Zlatice dobiti jednu modernu saobraćajnicu, odnosno podvožnjak, a koji će učiniti da bezbjednost učesnika u saobraćaju bude na znatno većem nivou nego što je to danas.

Rekonstrukcija Brskutske ulice se najavljuje već godinama, tender je raspisivan nekoliko puta, posljednji put u avgustu prošle godine. Ulica i dalje stoji u istom katastrofalnom stanju, definitivno je kandidat za najgoru ulicu u Podgorici. Da li će se nešto preduzeti?

Mujović: Brskutska ulica je jedan od prioriteta i svjestan sam koliko dugo građani čekaju njenu rekonstrukciju. Završen je tenderski postupak i odabrani su izvođač radova i stručni nadzor. Na pragu smo da krene realizacija ovog projekta.

Radove će izvoditi preduzeće „Indel Inženjering“, a rekonstrukcija obuhvata dionicu od pružnog prelaza do podvožnjaka u Zagoriču, u dužini od 915 metara. Saobraćajnica je planirana da bude dvosmjerna, širine 5,5 metara, s obostranim trotoarima, kompletnom infrastrukturom, i biće uređena dva parkirališta s ukupno 35 parking mjesta. Radovi treba da počnu vrlo brzo.

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi kočili su realizaciju ovog projekta, ali idemo u dobrom pravcu. Od sedam ili osam spornih parcela došli smo do toga da su samo dvije parcele sporne i nadam se da ćemo vrlo brzo ovaj proces završiti i krenuti sa rekonstrukcijom.

Park šuma Zagorič, najveći ograđeni park, u Podgorici umire. Jak vjetar je prethodnih decenija desetkovao pluća ovog dijela grada. Borovi su pri kraju svog životnog vijeka, većina postojećih stabala je nagnuta i pitanje je kada će pasti. Ukoliko se skorije nešto ne uradi, ovaj park će biti izgubljen. Nije sprovedena nikakva ozbiljnija akcija sadnje od kada je podignut park. Sadnja po stotinjak malih sadnica bez sistema navodnjavanja je izvođena više puta zarad medijske promocije, apsolutno sve se osušilo. Potrebna je planska sadnja više hiljada sadnica, s planom održavanja i navodnjavanja?

Mujović: Park šuma Zlatica je jedan od većih zelenih površina u Podgorici, i potpuno razumijem zabrinutost građana zbog trenutnog stanja.

Međutim, dio koji se naslanja na Bulevar Vilija Branta već je dat na korišćenje Fudbalskom savezu, a jedan dio tog prostora je, prema Prostorno-urbanističkom planu (PUP-u), predviđen i za gradnju vjerskog objekta. Preostali dio, uz prugu, ostaje kao potencijalni prostor za uređenje. Ipak, da bi se tu sprovela ozbiljna akcija pošumljavanja – kakvu ste i vi predložili – neophodno je prvo izraditi projekat, a zatim na nivou Glavnog grada donijeti odluku o načinu realizacije.

Inicijativu o planskoj sadnji, sa sistemom navodnjavanja i održavanja – podržavam u potpunosti. To je dugoročno rješenje koje ima smisla, i kao takvo će biti razmotreno kroz nadležne službe. Park šuma Zlatica zaslužuje da bude uređeno, funkcionalno i bezbjedno gradsko mjesto.

Dogovoreno je da gradsko preduzeće Zelenilo napravi detaljan plan i program revitalizacije Park šume Zlatica. Kada dobijemo taj plan prema njemu ćemo postupati i pokušati da na trajni način i na efikasan način saniramo ono što su vjetar i vrijeme uradili i da postavimo dobre temelje da to bude jedan od simbola grada i pluća Podgorice.

S obje strane Bulevara Vilija Branta postoji mjesta za sadnju drvoreda. Park je daleko od trotoara i ne daje hlad, a u ljetnim mjesecima veliki broj ljudi šeta ovom dionicom. Trošak je neznatan, a uslovi za sadnju su idealni.

Mujović: Prijedlog da se duž Bulevara Vilija Branta formira drvored duž trotoara je sasvim opravdan i dobar, ali je problem što je ta saobraćajnica predviđena kao brza cesta što može osujetiti/onemogućiti plan sadnje drvoreda. Inicijativu smo već proslijedili nadležnim službama koje će izaći na teren i sagledati sve tehničke uslove. Ako bude pozitivno mišljenje, „Zelenilo“ će pristupiti formiranju drvoreda. Podržavam svaku inicijativu koja doprinosi kvalitetu života u našem gradu i nadam se da ćemo uspjeti da sredimo i bulevar i park.

Nekoliko puta smo predlagali razne varijante biciklističke staze koja bi povezivala naselja Zlaticu, Zagorič i Masline s gradom. Da li je izvodljivo da se napravi biciklistička staza ka centru grada?

Mujović: Da bi takva staza bila izgrađena, neophodno je obezbijediti odgovarajući koridor, a to je posebno izazovno na dionicama poput Rovačke i Beogradske ulice, gdje je prostor ograničen zbog željezničke pruge.

Dodatno, izgradnja staza iziskivala bi značajna materijalna sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Za taj dio već postoji izrađen i revidiran glavni projekat saobraćajnice, po kojem su predviđene dvije kolovozne trake i jednostrani trotoar – bez dovoljno širine za dodatnu biciklističku stazu.

Takođe, prostor kroz park Zlatica trenutno nije obuhvaćen detaljnim urbanističkim planom, pa ni tu izgradnja nije moguća dok se planski ne obradi. Ipak, uz Bulevar Vilija Branta postoji planska mogućnost za izgradnju biciklističke staze – i to ćemo sagledati.

Zbog kompleksnosti terena, predložićemo formiranje mješovite komisije – stručnjaka iz Sekretarijata za saobraćaj i Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, koji će na terenu detaljno analizirati stanje. Ako komisija utvrdi da je izgradnja tehnički moguća, uradiće se Idejno rješenje, pa nakon toga i Glavni projekat.

Park koji je izgrađen prije nekoliko godina na samoj obali Morače (lokacija Lakat) nema ogradu sa strane ulice, a nije denivelisan u odnosu na saobraćajnicu. To u praksi znači da mnogo automobila ulazi u park, parkira se, uništava travnjak i sadnice. Da li je moguće postaviti ogradu za park na Staroj Zlatici?

Mujović: Agencija za stanovanje je pokrenula proceduru za pribavljanje saglasnosti za postavljanje privremene ograde uz saobraćajnicu, u dužini od oko 300 metara, kako bi se park na Staroj Zlatici zaštitio od nepropisnog ulaska vozila. Ako dobijemo pozitivan odgovor od nadležnog Sekretarijata, ograda će biti postavljena. Vjerujem da ćemo u saradnji sa službama vrlo brzo imati konkretan rezultat na terenu, odnosno postavljenu ogradu i zaštićeni park.

Proširenjem parka u Staroj Zlatici se otvara potreba za dodatnim kapacitetima sistema za navodnjavanje. Prošlog ljeta smo imali velikih problema s navodnjavanjem, pa nam je iz Zelenila rečeno da je potrebno izgraditi dodatni bunar jer postojeći nema kapacitet za pokrivanje veće površine. Da li je moguće izgraditi dodatni bunar u parku na Staroj Zlatici?

Mujović: Kada je riječ o sistemu navodnjavanja u parku na Staroj Zlatici – Lakat, važno je pojasniti da problem nije bio u bunaru ni pumpi, već u sklopki, koja je u međuvremenu otklonjena i sistem sada funkcioniše. Pumpa je dovoljno snažna da zadovolji potrebe za navodnjavanje i postojećeg i planiranog biljnog fonda. Dakle, nema potrebe za izgradnjom novog bunara na ovoj lokaciji.

U slučaju širenja sistema i pošumljavanja novih površina, biće potrebne manje dorade na postojećem sistemu. Cilj nam je da ovo mjesto očuvamo i razvijamo, uz realne i izvodljive korake.

Šta se dešava sa kanalizacijom na Staroj Zlatici?

Mujović: U naselju Stara Zlatica postoji realan problem koji je uslovljen konfiguracijom terena – objekti u pojedinim ulicama, poput Primorske i dijela Dunavske, nalaze se na značajno nižoj koti od glavnog fekalnog kolektora.

To je razlog zbog kojeg nije moguće jednostavno povezivanje na postojeći kanalizacioni sistem, već je neophodno projektovati i izgraditi sistem s pumpnim agregatima koji bi fekalne vode prepumpavao u kolektor. Riječ je o tehnički i finansijski zahtjevnom projektu, koji uključuje ozbiljno projektovanje, građevinske radove i specijalizovanu opremu.

Ipak, rješavanje ovog pitanja biće razmotreno u saradnji s Agencijom za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je nadležna za projekte ovakvog obima i nadam se da će im postati prioritet.

Do sada je rad mjesne zajednice bio potpuno nevidljiv. Zahtijevamo da se ovo konačno promijeni, da građani imaju uvid u aktivnosti MZ, da postoji dvosmjerna komunikacija, da ta mjesta pokrivaju ljudi koji zaista žele da se angažuju za društvenu korist a ne pojedinačnu ili partijsku. Da li je moguće obezbijediti transparentan rad mjesne zajednice?

Mujović: Kada je riječ o transparentnosti, želim da naglasim da je rad mjesnih zajednica u potpunosti javan i dostupan građanima. Sve relevantne informacije nalaze se na sajtu Glavnog grada, u okviru posebnog dijela posvećenog mjesnim zajednicama – uključujući:

· smjernice za unapređenje učešća građana,

· modele akata i zahtjeva,

· kontakt telefoni i obavještenja,

· kao i sve podatke o prostorijama mjesnih zajednica – od lista nepokretnosti, katastarskih podataka, inventara, lokacija na Google mapi, do rješenja o korišćenju prostora i uredskih dana.

Takođe, u 2024. godini građani su preko MZ Zlatica podnijeli 54 zahtjeva, a značajan broj njih direktno se obraćao i Sekretarijatu za lokalnu samoupravu. Ne možemo reći da nije postojala nikakva komunikacija sa građanima. Svaki zahtjev se prosljeđuje nadležnim organima, a traži se konkretna reakcija ili intervencija. Jedan od jasnih rezultata te saradnje je što je, shodno inicijativi MZ Zlatica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara u 2025. godini uspostavila zaštitu Rimskog mosta.

Ovo pokazuje da su mjesne zajednice važna karika između građana i lokalne vlasti – i taj kanal ćemo dodatno osnaživati. Upravo je i ova emisija, u kojoj odgovaram(o) na pitanja, najbolji primjer truda i otvorene saradnje između građana, mjesnih zajednica i nadležnih službi – sve kako bi se djelovalo u javnom interesu. To ćemo nastaviti da radimo bolje, otvorenije i transparentnije.