NAKON 19 GODINA: Vlada mijenja carinski zakon
Vlada je dostavila Skupštini predlog Carinskog zakona, čiji je cilj pojednostavljenje, modernizacija i racionalizacija carinskih procedura, kao i obezbjeđivanje veće pravne sigurnosti, predvidljivosti i jednoobraznosti poslovanja, te kompletan prelazak na bespapirno poslovanje i potpuno elektronsko okruženje i jačanje statusa i pogodnosti ovlašćenog privrednog subjekta. S obzirom da je cilj Crne Gore punopravno članstvo u EU, zbog toga je i država u obavezi da uasaglasi carinske propise sa propisima EU. Osnovna rješenja iz važećeg carinskog zakona datiraju još od 2003. godine.
“Reforma crnogorskog carinskog zakonodavstva, kao i proces usklađivanja sa relevantnim propisima EU započeti su donošenjem Carinskog zakona, čija su osnovna rješenja u primjeni od 1. aprila 2003. godine. Ovim zakonom se uređuju carinski postupak, prava i obaveze lica koja učestvuju u carinskom postupku, kao i prava, obaveze i ovlašćenja carinskog organa. Osnovna zakonska rješenja najvećim dijelom su bila usklađena sa relevantnim propisima EU, kao i pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO) i Svjetske carinske organizacije (SCO). Puna implementacija Zakona podrazumijeva nadogradnju ili stvaranje elektronskih sistema koji se uvode postupno – kroz tranzicione periode, sa rokom implementacije do kraja 2025. godine”, navedeno je u obrazloženju akta koji bi u Skupštini trebalo da predstavi ministar finansija Milojko Spajić.
Kada su u pitanju kazne i prekršaji one će se kretati od tri hiljade do 40 hiljada eura.
Pravna lica će se kažnjavati ako ne prijave na propisan način robu koju unose u ili iznose sa carinskog područja Crne Gore, ne obavijeste carinsku ispostavu prvog ulaska o dolasku plovila za plovidbu morem ili vazduholova, zatim ako robu koja se unosi u carinsko područje, odmah po njenom dolasku ne podnese carinskom organu, ako unese robu iz slobodne zone u drugi dio carinskog područja suprotno ovom zakonu…
S obzirom, kako su naveli, na osnovno opredjeljenje Crne Gore da postane punopravna članica EU, to je obaveza usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva, uključujući i carinske propise, sa zakonodavstvom Evropske unije, jedna od najznačajnijih obaveza državnih organa.
“Ova obaveza je još više izražena otvaranjem pregovaračkog Poglavlja 29 – Carinska unija i obavezama koje smo preuzeli u pogledu rokova za usklađivanje sa carinskim zakonodavstvom EU. Carinski zakon EU definiše pravni okvir za carinska pravila i postupke na carinskom području EU i prilagođen je uslovima u kojima se odvija moderna trgovina. Njegov cilj je da olakša protok robe koja tranzitira, ulazi ili izlazi iz Unije, kako bi se poboljšala konkurentnost evropskih preduzeća i istovremeno zaštitili finansijski i ekonomski interesi Unije i država članica, te sigurnost i bezbjednost potrošača. Takođe, usmjeren je ka daljem napredovanju carina u bespapirno, integrisano i potpuno elektronsko okruženje. Navedeni zakon utvrđuje zajednička pravila i zahtjeve za podacima za carinske deklaracije prije dolaska robe i prije odlaska robe, obavještenja, prijave i odluke”, piše u pojašnjenju.
Suštinske novine predloga Carinskog zakona odnose se na registraciju, i u tom dijelu predviđeno je da se privredni subjekti sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Crnoj Gori registruju kod carinskog organa nadležnog za mjesto na kojem su osnovani. Lica koja nijesu privredni subjekti nemaju obavezu registracije.
