Napadaju tužioce, sudije: Blage kazne najveći problem?

Tužioci Željko Tomković i Saša Čađenović kao i sutkinja kotorskog suda za prekršaje Jelena Stanišić samo su neki od predstavnika državnih organa koji su se u posljednje vrijeme našli na meti napadača dok su bili na dužnosti.

Viši sud u Bijelom Polju je početkom septembra preinačio presudu Vladimiru Ulami iz Bara sa šest mjeseci na godinu zbog prijetnji tužiocu Željku Tomkoviću. Ulama je prijetnje Tomkoviću uputio tokom istražnog postupka koji se vodi protiv njega zbog ubistva Petrovčanina Nemanje Medina.

U presudi Višeg suda navedeno je da je oštrija kazna uslijedila jer je Ulama povratnik, a prethodna kazna nije uticala na njega.

Osuđeni Ulama se tužiocu obratio riječima: ,,Sramota je što nevin ležim u zatvoru, Vi ćete mi platiti za to!“ Kasnije je tvrdio da se ne radi o prijetnjama, već da je to saopštio misleći da će tužilac novčano morati da mu plati.

Komentarišući učestale napade na predstavnike državnih organa, advokat Slobodan Smolović je kazao da se ovaj problem može riješiti jedino oštrijom kaznenom politikom crnogorskih sudova.

Advokat Smolović navodi da su zakonske norme u Crnoj Gori kojima se sankcioniše napad na službena lica slične sa zakonodavstvima u regionu i svijetu. Prema njegovom mišljenju, kazne koje izriču crnogorski sudovi u slučajevima napada na službena lica nijesu adekvatne težini djela, ni posljedicama ni značaju kojim se štiti od takvog krivičnog djela.

– Zbog ekspanzije djela sa elementima nasilništva i težih krivičnih djela moraće da se mijenja kaznena politika sudova i da se izriču oštrije kazne za djela protiv državnih organa u koja se ubrajaju napadi na službena lica. Naš zakon je propisao kazne za čitavu grupu takvih krivičnih djela, ali smatram da te kazne mogu biti i oštrije. Osnovni problem je u blagoj kaznenoj politici sudova jer se izriču sankcije bliže zakonskom minimumu nego zakonskom maksimumu – kazao je on.

Smolović pojašnjava da crnogorsko zakonodavstvo propisuje određene kazne za ova krivična djela i one se kreću od tri mjeseca do tri godine zatvora. U slučaju da su meta napada tužilac ili sudija, može se izreći i kazna zatvora do pet godina.

On objašnjava da napad ne podrazumijeva samo fizički atak, već i prijetnju da će se službeno lice spriječiti u obavljanju službene radnje. Ekstremni oblik napada predstavlja ubistvo.

– Napad na službeno lice podrazumijeva i verbalnu prijetnju da će mu biti pričinjeno neko zlo ili slično… Hvatanje za ruku ili guranje službenog lica takođe se kvalifikuje kao napad. Guranje ili ovlaš hvatanje ruke službenog lica laička javnost tretira kao bezazlene, ali kad sud cijeni sve konkretne okolnosti to često dovodi do zaključka i da je ta vrsta napada dovela do sprečavanja službenog lica u obavljanju dužnosti– pojasnio je advokat Smolović.

(Pobjeda)