Negativna razmišljanja vode u negativna osjećanja?
Moć pozitivnog i negativnog razmišljanja već duže vrijeme izaziva veliku pažnju ljudi. Iracionalna uvjerenja i mišljenja su nešto što je urođeno svim ljudima. Međutim, od osobe do osobe se razlikuje koliko će se često ispoljavati.
Neki od kamena temeljaca na kojima počivaju filozofije bitnijih psihoterapijskih pravaca jesu upravo činjenice da ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih.
Razmišljanja su ta koja vode u emocije, pa će i od načina razmišljanja zavisiti da li ćemo iskusiti pozitivnu ili negativnu emociju, a ponekad možemo zalutati čak i u emocionalni poremećaj koji će nas u velikoj mjeri ometati u svakodnevnom životu.
Pojam emocionalni poremećaj obuhvata samo – poražavajuća mišljenja, osjećanja i ponašanja koja nisu nužno psihopatološka.
Iako su mišljenje, emocije i ponašanje u interakciji, ljudi većinom usvajaju i stvaraju svoja samo – osujećujuća ponašanja nerealističnim, nelogičnim, preterano generalizovanim i na druge načine iskrivljenim mišljenjem. Ljudi su skloni da stvore svoju patnju i poremećaj svojim mišljenjem, ali na sreću, često mogu promeniti neke od osnovnih činilaca u svom poremećaju, ako jasno vide kako sebe svojim mišljenjem unesrećuju i ako konstantno nastoje da misle drugačije. Sa stanovišta nekih teorija “iracionalnost” znači bilo koju misao, emociju ili ponašanje, koje vode samo – poražavajućim ili samo – destruktivnim posledicama, odnosno one misli, osećanja i ponašanja koja značajno ometaju preživljavanje i sreću organizma. Logično i fleksibilno mišljenje je funkcionalno i ima prednosti za preživljavanje, snalaženje i adaptiranje na životne situacije.
Profil osobe koje je sklona negativnom razmišljanju…
Ne postoji univerzalan profil osobe koja je sklona negativnom razmišljanju. To smo svi mi u određenim životnim situacijama, ali neko to radi manje ili više često. Na to mogu uticati neke osobine ličnosti. Tako npr.osobe koje su senzitivnije od drugih ljudi nekada ne prihvataju odgovornost za sopstveno ponašanje, fokusiraju se na negativno, prave grešku pretjeranog uopštavanja, previše ruminiraju (razmišljaju o prošlim događajima itd.).
„To je jače od mene“ – da li je dovoljno dobro opravdanje?
Ljudska sklonost jeste da iracionalno razmišljaju, ali ono što je bitno jeste da su ljudi svjesni štete koje im ovakav način razmišljanja pričinjava i da se što prije samopreispitivanjem ili preispitivanjem ovih načina razmišljanja uz pomoć psihoterapije istih otarase.
Može li da preraste u neki ozbiljniji psihički poremećaj?
Neki od emocionalnih poremećaja u koje nas može odvesti ovakvo iracionalno i negativno mišljenje svakako su anksiozna stanja, čak panični napadi i poremećaji, depresije ali i mnogi drugi.
„Negativci“ su manje popularni u društvu?
Naša okolina primjećuje u kakvom smo raspoloženju. Mi osjećamo kada je naš partner došao kući nervozan i kada je kolega na poslu ljut? Tuđa negativna osjećanja često nas odbijaju i plaše, pa dobijamo želju da se udaljimo od nekoga ko širi negativnu energiju oko sebe. S druge strane, i svjesno i nesvjesno, skloni smo da se pridružimo društvu osoba koje su pune entuzijazma, nasmejanih, duhovitih, prijateljski nastrojenih, koje podstiču dobro raspoloženje. Kao što nas pozitivna energija privlači, negativna nas odbija. Osjećanja i misli vode ka akciji, a kada se pretvore u djela, to se vidi i u našem i u životu ljudi oko nas. Ako kolege doživljavamo kao neprijatelje, koji nam prijete i ugrožavaju nas, to vremenom dovodi do stresnih situacija i konflikata.
