Novi hram za objedinjene tri velike relikvije
On je ocijenio da smo svjedoci palete prijedloga koji se kreću od prezentacije ovih svetinja u sakralnom prostoru do insistiranja na nekoj vrsti muzeološkog izlaganja.
Kao istoričar umjetnosti koji se decenija bavi proučavanjem i istraživanjem sakralne umjetničke kulture po pitanju navedene problematike uvijek je, kako naglašava u razgovoru za Pobjedu, zastupao mišljenje da relikvije i ikonu treba prezentirati na način dostojan njihove izuzetne duhovne i kulturno-umjetničke vrijednosti.
„Mišljenje koje ću iznijeti saopšteno je i predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću kod koga sam svojevremeno bio pozvan u njegov kabinet na konsultacije. Naime, smatram da ikona i njeni pratioci dvije svete relikvije treba da se zajedno nađu isključivo u sakralnom prostoru. Ovakav stav motivisan je činjenicom da je riječ o predmetima koji primarno imaju molitveni karakter što ne isključuje i njihovu umjetničku vrijednost u sferi slikarstva i primijenjene umjetnosti“, naveo je Čilikov.
On ističe da bi bilo idealno da se ovi dragocjeni sakralni predmeti nađu u novosagrđenom hramu.
„Taj bi, eventualno izgrađeni hrišćanski hram, bio lociran na Đinovom brdu. Građevina-moguće posvećena Sv. Krstu ili Sv. Trojici bila bi koncipirana u tradicionalnoj arhitektonskoj formi trikonhosa gdje bi u svakoj od tri kapele bila postavljena po jedna sakralija. Unutrašnji prostor hrama bio bi prilagođen za odvijanje rituala svih hrišćanskih konfesija. Prijedlog, mišljenja sam adekvatan, bi, naravno, iziskivao znatna materijalna sredstva i podrazumijevao bi izgradnju saobraćajne infrastrukture prilaznih puteva i parkinga“, kaže Čilikov.
On precizira da projekat izlaganja ikone Bogorodice Filermske u pećini iznad Cetinjskog manastira, dakle u prostoru koji nije sakralan, ne predstavlja u ovom slučaju presedan.
„O tome govore, na primjer, podaci da se čuvene ikone Teofana Grka i Andreja Rubljova nalaze u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi ima ih puno i u raznim grčkim i italijanskim muzejima, Minhenskoj pinakoteci i dr“, kaže Čilikov.
Projekat izmiještanja ikone Bogorodice Filermose u Cetinjsku pećinu izazvao je brojne polemike u stručnoj ali i laičkoj javnosti. Ikona, zaštitnica Malteškog reda, smještena je godinama u Plavoj kapeli u Narodnom muzeju. Planirano je njeno izmiještanje u Cetinjsku pećinu, koja se nalazi u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira, Biljarde, u istorijskom jezgru prijestonice. Projekat rekonstrukcije pećine za tu namjenu vrijedan je 1,8 miliona eura.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve CPC Mihailo smatra da ikonu ne treba izmještati u pećinu, i da je bolje 1.800.000 eura dati CpC, a poglavar Mitropolije crnogorsko primorske Amfilohije sa druge strane potražuje da se ikona vrati Mitropoliji.
Da ikonu ne treba izmiještati u pećinu smatra i direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, koji je predložio da za ovu relikviju treba sagraditi poseban objekat u centru grada.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović projekat izmiještanja ikone Bogorodice Filermose vidi kao jedan od potencijala za razvoj vjerskog turizma.
