NOVI IZVJEŠTAJ FRIDOM HAUSA: Nekontrolisana korupcija vladinih funkcionera, novinari pod pritiskom, Zakon je KONTROVERZAN

Dok se brojne političke stranke takmiče za vlast u Crnoj Gori, opozicija je fragmentirana i njeni čelnici često su maltretirani, a vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) na vlasti je od 1991. godine.

Korupcija je ozbiljno pitanje.  Novinari istraživači i novinari kritični prema Vladi suočavaju se sa pritiskom, kao i mnoge nevladine organizacije (NVO).

Konstatuje se i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je proiveo litije, “vrlo kontroverzan” i usmjeren samo ka SPC.

Ovo je zaključak novog izvještaja Fridom hausa (FH) za Crnu Goru koji se bavi raznim aspektima demokratskih procesa. 

Kada je u pitanju Vlada Crne Gore, u novom izvještaju se navodi da je aktuelni predsjednik Milo Đukanović decenijama imao veliku personalizovanu moć kroz mandate i premijera i predsjednika, kao i za vrijeme svog boravka izvan vlade kao predsjedavajućeg DPS-a.

On, kako se navodi u izvještaju, održava veliku kontrolu nad većinom javnih institucija. Iako Ustav predviđa parlamentarni sistem vlasti, Parlament je usvojio novi zakon nakon Đukanovićevih izbora u aprilu 2018. godine koji je uveliko proširio predsjedničkea ovlašćenja, uključujući i omogućavanje predsjedniku da formira vijeća, odbore i radne grupe.

Parlament je i dalje slab i ima ograničen kapacitet za vršenje svojih nadzornih funkcija. Opozicioni bojkot Parlamenta dodatno umanjee moć zakonodavne vlasti da djeluje kao kontrolna.

Da li su mjere zaštite od visoke  korupcije snažne i djelotvorne? 
Korupcija i nepotizam i dalje su rasprostranjeni, a skromni napori vlasti da se bave problemom, djelimično podstaknuti zahtjevima za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), nisu urodili značajnim rezultatima.

Nova agencija za borbu protiv korupcije započela je s radom 2016. godine, ali izvještaj Evropske komisije objavljen u maju 2019. godine doveo je u pitanje vjerodostojnost i nezavisnost agencije, pored postavljanja prioriteta, i napomenuo trajnu rasprostranjenost korupcije na visokom nivou i sveukupni nedostatak nezavisnosti javnih institucija. Viši zvaničnici uključeni u korupcijske sheme rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem. Organizacije civilnog društva i neožzavisni mediji pružaju određenu odgovornost izvještavanjem o visokoj korupciji i njenim posljedicama.

I u 2019. godini otkrivanja o korumpiranim aktivnostima javnih ličnosti nastavila su da odražavaju duboke sistemske probleme u Crnoj Gori. U januaru je biznismen i režimski insajder Duško Knežević objavio tajne video snimke – a kasnije i tajne audio snimke i dokumente – implicirajući brojne javne ličnosti iz ključnih državnih institucija u skandalima oko podmićivanja. Oni koji su upleteni u nepravdu u onome što je postalo poznato kao “afera koverta” uključuju Slavoljuba Stijepovića, bivšeg gradonačelnika Podgorice i sadašnjeg savjetnika predsjednik,  kao i vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i bivše visoke funkcionere Centralne banke Crne Gore.

Fridom haus konstatuje da se rezultat Crne Gore, u ovom dijelu smanjio sa dva na jedan zbog raširene, nekontrolisane korupcije među vladinim zvaničnicima.

Da li vlada djeluje otvoreno i transparentno?
Vlada objavljuje neke informacije putem interneta, ali građani imaju malo mogućnosti za smisleno učestvovanje u javnim savjetovanjima o zakonodavstvu i reformama politike. Finansijski izvještaji nisu široko dostupni, kao ni informacije o državnim ugovorima.

U posebnom izvještaju za Crnu Goru, kao dijelu izvještaja “Slobode u svijetu 2020”, navodi se da se brojne političke partije takmiče za vlast, da je crnogorska opozicija fragmentirana a njeni čelnici često su maltretirani. Podsjeća se da je DPS na vlasti od 1991.

FH konstatuje i da  “haotične i netransparentne procedure prate suđenje optuženima za državni udar iz 2016. odražavaju nedostatak odgovarajućeg procesa u krivičnim postupcima”.

Konstatuje se i da policija često osumnjičene drži u produženom pritvoru dok dovršava istragu.

Napori za jačanje nezavisnosti pravosuđa se nastavljaju, iako je pravosuđe i dalje podložno pritiscima vlasti, a korupcija je i dalje problem.

Tajni audio snimci i zvanični dokumenti koji su procurili 2019. upleli su VDT Ivicu Stankovića i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu u afere oko podmićivanja i korupcije. Zajedno s presudom čelnicima DF-a nakon pravnih postupaka koje karakteriše zbrka i netransparentnost, događaji u 2019. odražavali su ozbiljne nedostatke u transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti u pravosudnom sistemu, navodi se u izvještaju.

FH ocjenjuje takođe da sistemi klijentelizma i raširena korupcija podstiču lojalnost vladajućoj stranci koja je na vlasti gotovo tri decenije.

“Vjeruje se da mnogi članovi vladajuće stranke imaju veze s organizovanim kriminalom, čime se dodatno učvršćuje vlat DPS-a. I poslodavci u javnom i privatnom sektoru koji imaju veze s državom, pritiskaju zaposlene da glasaju za vladajuću koaliciju”, navodi FH.

Novinari se samocenzurišu

Medijsko zvještavanje ima tendenciju da bude partijski pristrasno i borbeno i da Vlada često odbija opozicione medije kada je u pitanju oglašavanje.

Novinari se, kako ocjenjuje FH, samocenzurišu kako bi izbjegli prijetnje, politički pritisak, skupe tužbe za klevete i gubitak posla. Izvještači koji pokrivaju korupciju i organizovani kriminal rizikuju nasilje. U maju 2018. istraživačka novinarka Olivera Lakić, koja izvještava o kriminalu i korupciji među vladinim elitama, upucana je u nogu ispred svog stana”, podsjeća se u izvještaju.

Podsjeća se i na slučaj novinara Jova Martinovića i Vladimira Otaševića.

Uprkos protestima aktivista civilnog društva, javni RTCG sistem i dalje je pod strogom kontrolom DPS-a”, piše u izvještaju.

Kontroverzni zakon o slobodi vjeroispovijesti

FH ukazuje na nove dokaze da se biznismeni suočavaju sa korupcijom od vladinih zvaničnika.

Državni sektor, kako se navodi, dominira većim dijelom crnogorske ekonomije, a povezani klijentelizam, kao i korupcija, predstavljaju prepreku normalnoj poslovnoj aktivnosti.

Ministar održivog razvoja i turizma podnio je ostavku u novembru 2019. nakon što je procurio snimak na kojem su prikazana dva inspektora iz ministarstva koja je zatražila povrat povratka od lokalnog biznismena
U dijelu o vjerskim slobodama, podsjeća se da Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti.

Navodi se da se kanonski priznata Srpska pravoslavna crkva (SPC) i samoproglašena Crnogorska pravoslavna crkva i dalje sukobljavaju oko vlasništva nad crkvenim dobrima.

U decembru 2019, nakon usvajanja vrlo kontroverznog zakona kojim se reguliše vjerska imovina, usmjerenog isključivo na SPC, uslijedio je talas protestnih litija”, navodi FH.

Crna Gora je u novom izvještaju FH ocijenjena kao djelimično slobodna sa 62 poena od mogućih 100.

To je u odnosu na 2019. za tri poena gori rezultat, a čak deset poena manje u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Iz regiona Hrvatska ima ocjenu 85, Albanija ocjenu 67, Srbija 66, a slabije ocjene imaju samo Kosovo sa 56 i Bosna i Hercegovina sa 53.

V.Radojević