Novi napadi Rusa na Kijev; Ukrajinci čekaju američko oružje; Kever: Zelenski ima psihičkih problema

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pati od mentalnih problema, rekao je predsjednik mađarskog parlamenta Laslo Kever u intervjuu za HirTV.

On je ukazao na ne sasvim adekvatno držanje lidera bivše sovjetske republike u međunarodnoj areni.

„Ne sjećam se da bi se lider zemlje kojoj je potrebna pomoć usudio da govori protiv bilo koga na način na koji je to učinio predsjednik Zelenski, ne samo protiv Mađarske, već čak i protiv njemačkog kancelara Olafa Šolca“, rekao je Kever.

Političar je istakao da oni kojima je pomoć potrebna obično je učtivo traže, doduše uporno, ali ne okrećući se zahtjevima i prijetnjama.

“Oni prijete neprijateljima, a ne onima sa kojima žele da steknu prijatelje. Ovdje postoji neka vrsta ličnog mentalnog problema i ne znam šta se tu može učiniti”, zaključio je govornik.

Ukrajina čeka američko oružje

Ukrajina je saopštila da je ponovno zauzela dio tvorničkoga grada Sjeverodonecka koji je fokus ruske ofenzive za zauzimanje istočne regije Donbasa, te da bi ga mogla zadržati do dva tjedna, dok se borbe u subotu nastavljaju.

Serhij Gajdaj, guverner pokrajine Luhanska, izjavio je u petak nacionalnoj televiziji da su ukrajinske snage ponovno zauzele 20 posto teritorija koje su izgubile u Sjeverodonecku.

“Nije realno” da će grad pasti u sljedeća dva tjedna iako su raspoređena ruska pojačanja, rekao je.

“Čim budemo imali dovoljno zapadnog dalekometnog oružja, potisnućemo njihove tenkove s položaja. A onda će, vjerujte mi, ruska pješadija sama pobjeći”, rekao je Gajdaj.

Njemce sankicje koštaju dodatnih pet milijardi

Ruske sankcije protiv Gasproma Njamačke i njegovih filijala mogle bi njemačke poreske obveznike i korisnike gasa koštati dodatnih pet milijardi eura godišnje, piše nedeljnik Velt am zontag.

Rusija je u maju odlučila da prestane da isporučuje Gasprom Germaniju, koja je bila njemačka podružnica Gasproma, nakon što je Berlin stavio kompaniju pod povjereničko upravljanje zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Od tada, savezni energetski regulator, u funkciji komesara, morao je da kupuje alternativni gas na tržištu kako bi ispunio ugovore o snabdijevanju sa njemačkim komunalnim preduzećima i regionalnim snabdjevačima.

Velt am Sonntag kaže da ministar ekonomije Robert Habek procjenjuje da je potrebno dodatnih 10 miliona kubnih metara dnevno, što bi trenutno koštalo oko 3,5 milijardi eura godišnje. Dalji troškovi proizilaze iz punjenja skladišta prirodnog gasa Rehden po nalogu Habeka u srijedu.

List navodi i da će dodatni troškovi od oktobra biti prebačeni na dobavljače energije i krajnje kupce. Ministarstvo privrede odbilo je da komentariše razmjere nastalih troškova, piše Velt am Sonntag, prenosi Rojters.

Rano jutros u Кijevu zabilježene eksplozije

Nekoliko eksplozija odjeknulo je rano ujutru u glavnom gradu Ukrajine Кijevu, rekao je gradonačelnik Vitalij Кličko. „Nekoliko eksplozija u okruzima prestonice Darnjicki i Dnjeprovski“, napisao je Кličko u aplikaciji Telegram za telegram. „Službe već rade na licu mjesta. Detaljnije informacije – kasnije.

Svjedok Rojtersa video je dim u gradu posle eksplozija. Sirene za vazdušne udare ranije su se oglasile u većem dijelu Ukrajine, uključujući Кijevsku oblast.

Ukrajinski ministar odbrane: Optimistična je prognoza da će se rat završiti do kraja godine

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da je teško predvidjeti kada će se rat završiti, ali da je njegova optimistična prognoza da bi mogao da se završi do kraja godine.

On je rekao da je ukrajinskim odbrambenim snagama i dalje „potrebno teško naoružanje, prije svega MLRS, kao i druga artiljerija, tenkovi, protivbrodski sistemi, bespilotni sistemi, rakete i protivvazdušna odbrana“. “Potrebni su nam brzo i u količinama primerenim razmjerama prijetnje. Ukrajina se našla u stanju rata bez adekvatne podrške demokratskog svijeta”, rekao je on.

NATO od sjutra održava vježbe na Baltiku

Portparol američkog Pentagona Džon F. Кirbi najavio je da će Švedska biti domaćin godišnje vježbe NATO-a Baltičke operacije, poznate kao BALTOPS 22.

Vježba će se održati na Baltiku od danas do 17. juna.

U vježbi će učestvovati 14 zemalja članica i kontingenata NATO-a iz Švedske i Finske (SAD, Estonija, Belgija, Danska, Francuska, Velika Britanija, Bugarska, Njamačka, Litvanija, Norveška, Letonija, Holandija, Poljska i Turska)