Odbrana tvrdi da tužioci politički progone Jelenu Perović

Optužnica podgoričkih tužilaca kojom se Jelena Perović tereti za utaju poreza i doprinosa, a u vezi sa stanom koji je kao sudija kupila po povoljnim uslovima, pa onda prodala, predstavlja instrumentalizaciju tužilaštva u političke svrhe, rekao je juče tokom završnih riječi u tom postupku branilac bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, advokat Nikola Martinović.

“Ovaj predmet po svojoj pravnoj prirodi ne bi zasluživao bilo kakvu završnu riječ jer se iz činjenica koje je tužilac iznio pred ovaj sud ni na jedan način ne može utvrditi da je izvršeno krivično djelo. Međutim, stvarnost nam ukazuje da je tužilac podnio optužni akt iako za taj akt nema nijednog dokaza. Zašto je to podnijeto? Razlog je u ličnosti okrivljene, a ne u krivičnom djelu ili u potrebi kriivčno pravne zaštite neke društvene vrijednosti”, tvrdi Martinović.

Osnovni sud je prošlog ljeta donio odluku prema kojoj je Perović dužna da vrati državi 58.539,7 eura, uz zatezne kamate, jer je prodala stan od 87 metara kvadratnih koji je dobila po povoljnim uslovima, a nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji. Martinović je od Višeg suda tražio da poništi tu odluku Osnovnog. Radi se o stambenom prostoru od 87 metara kvadratnih, koji je bivša direktorica ASK kupila po povoljnim uslovima za nepunih 32.000 eura, pa prodala za 73.000.

Tokom jučarešnjeg ročišta, Martinović je kazao da je ”u dokaznom postupku provedena je odluka poreskog organa koji je utvrdio da Jelena Perović nema poresku obavezu po osnovu zaključenja ugovora UZZ 305/2019.”.

“Ovakvom odlukom poreskog organa koji je i danas na snazi, u normalnoj državi i u normalnim institucijama bila bi stavljena tačka na pitanje poreske obaveze Perović. Međutim, cilj i motiv ovog postupka nije utvrđenje poreske obaveze već diskreditacija Jelene Perović, pa stoga odluke poreskih organa i nisu bitne za tužilaštvo. Imajući u vidu da shodno poreskom zakonu samo Poreska uprava ima pravo utvrđenja poreske obaveze, to pravni sistem Crne Gore ne dozvoljava ni sudu ni tužilaštvu utvrđivanje drugačije poreske obaveze na isto činjenično stanje. Ukoliko bi sud prihvatio koncept tužilaštva da tužilaštvo ima pravo utvrđivati poresku obavezu u pogledu istog činjeničnog stanja, drugačije od poreske uprave onda bi to značio potpuni raspad pravnog sistema. Ako sud prihvati takav koncept, onda u budućnosti neće biti potrebe da se angažuju ljekari kako bi postavili dijagnozu ili odredili vrstu tjelesne povrede jer bi tužilaštvo i to moglo da uradi. Po tom konceptu, tužilaštvo bi mogli da odlučuje drugačije od vještačenja ili da naredi obdukciju živog čovjeka”, poručio je Martinović.

Perović je juče pred sudijom Draganom Lubardom ponovila da stan nije prodala već da je “ustupila prava na kupovinu stana”.

“Prihvatam završne riječi svog branioca. Osvrnula bih se na dokaze. Dokazima izvedenim na glavnom prestresu nesumnjivo su potvrđeni navodi odbrane da u konkretnom slučaju ne postoji poreska obaveza pa samim tim i da nisam izvršila krivično djelo koje mi je stavljeno na teret… Pravni posao odnosio se na ustupanje prava na kupovinu stana u izgradnji. U momentu ustupanja tog prava nosilac prava nad tom nepokretnosti bio Osnovni sud u Cetinju, zbog čega je i lice kome su ustupljena prava kasnije, nakon ispunjenja zakonskih uslova, zaključilo ugovor sa Osnovnim sudom u Cetinju koji je jedini bio podoban da se stekne pravo svojine na predmetnom stanu”, kazala je Perović.

Prema njenim riječima, ne radi o prodaji nepokretnosti.

“Te samim tim nije ni ispunjen osnovni uslov za donošenje odluke o utvrđivanju kapitalne dobiti, odnosno poreza na kapitalnu dobit. Ovakvi navodi odbrane potvrđeni su zapisnikom poreske uprave PJ Podgorica o inspekcijskom nadzoru broj 16/01-3-244/1-2023 28. 6. 2023. godine u kome je utvrđeno da ne postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit. S tim u vezi ukazujem da je inspekcijski nadzor pokrenut po službenoj dužnosti i to aktom uprave prihoda i carina PJ Podgorica filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza broj 16/01-2-82 od 29. 3. 2023. godine u kojem je napisano ‘na osnovu naših evidencija utvrdili smo da nijeste podnijeli godišnju poresku prijavu na dohodak fizičkih lica…’. Prednje upućujem da je notar pred kojim je zaključen predmetni predugovor isti dostavio poreskim organima koji su na osnovu toga i pokrenuli postupak utvrđivanja poreske obaveze a kako je to propisano i članom 52 Zakona o poreskoj administraciji, sa zaključkom da ne postoji poreska obaveza”, tvrdi Perović.

“Dokazima izvedenim na glavnom prestresu nesumnjivo su potvrđeni navodi odbrane da u konkretnom slučaju ne postoji poreska obaveza, pa samim tim i da nisam izvršila krivično djelo koje mi je stavljeno na teret… Pravni posao odnosio se na ustupanje prava na kupovinu stana u izgradnji”, tvrdila je Perović juče pred sudijom Draganom Lubardom

Tužioci su u završnim riječima naglasili da ostaju pri svemu rečenom u optužnom predlogu, ali su ukazali na to da se “odbrana poziva na sudsku praksu u kojoj se ne radi o istoj pravnoj situaciji”.

“Zato što se ne pravi razlika između dvije vrste poreza i to plaćanje poreza na predmet nepokretnosti u kojem slučaju je notar dužan da opravak akta dostavi poreskom organu, što bi isključivalo umišljaj okrivljene u vršenju krivičnog djela i poreza na dohodak fizičkih lica u kom slučaju je kao u konkretnom obaveza prijavlivanja prihoda isključivo na strani fizičkog lica, a radi oporezivanja”, naglasila je tužiteljka Aleksandra Adžić Živković.

Na to da se ne radi o ugovoru o prodaji, već o predugovoru, odbrana Perović pozvala se i u žalbi na presudu sudije podgoričkog Osnovnog suda Mirze Ademovića, prema kojoj je Perović dužna da državi vrati više od 58.000 eura.

Martinović je u žalbi Višem sudu ponovio da “nije došlo do kršenja ugovora, jer je notarski zapis UZZ br.05/218 od 11. 1. 2018. godine po svojoj sadržini predugovor, kojim se ne mogu konstituisati prava i obaveze, osim obaveze da se kasnije zaključi glavni ugovor”.

58.539 eura, uz zatezne kamate, cifra je koju, prema prvostepenoj presudi podgoričkog Osnovnog suda, Perović treba da plati državi zbog pričinjene štete tokom prodaje stana na Cetinju. Odbrana, međutim, tvrdi da se nije radilo o prodaji stana, već o ustupanju prava na prodaju, zbog čega su se žalili Višem sudu

U prvostepenoj presudi, sudija Ademović naglašava da je “teza tužene strane bila je i da je ugovor o prodaji po povoljnim uslovima po svojoj sadržini predugovor”.

“Da predmetni predugovor ne proizvodi pravno dejstvo bez zaključenja glavnog ugovora, kako to navodi tužena, postavlja se pitanje kako bi onda ona mogla isti taj stan da ustupi trećem licu i da prenese prava i obaveze na to lice, odnosno da saglasnost da se kupac može uknjižiti u katastar nepokretnosti, te konačno, da stoji taj pravni rezon tužene, postavlja se pitanje – kako bi onda tužena od kupca naplatila kupoprodajnu cijenu”, precizirano je u presudi.

Država je spor protiv bivše direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), krajem novembra 2022.

MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.

Vijesti