Orlandić nezakonito raskinuo ugovor sa Regal impeksom
Iako je prije mjesec i po prvostepenom odlukom sutkinje Privrednog suda Nine Jovović utvrđeno da su Aerodromi nezakonito raskinuli ugovor o zakupu fri-šopova, Apelacioni sud je u iznenađujuće kratkom roku tu presudu i potvrdio.
Prvostepenom presudom sutkinje Nine Jovović u ponovljenom postupku po tužbi bivšeg zakupca fri-šopova Regal impeksa protiv Aerodroma utvrđeno je da je ugovor o zakupu iz 2006. godine bio prećutno produžen do marta 2021. godine.
Prema riječima advokata Regal impeksa Vladana Bojića, pored odštete od 300 hiljada koju traže u drugom postupku zbog uništenog inventara prilikom iseljenja iz prostora, tražiće i naknadu izgubljene dobiti koja bi mogla da dosegne 1,5 miliona eura, imajući u vidu da je koncesija dodijeljena drugome, a da je utvrđeno da je ugovor bio na snazi do prije dvije godine, piše Pobjeda.
Apelacioni sud bio je saglasan sa stavom sutkinje Jovović da je došlo do prećutnog produženja ugovora, imajući u vidu da su Aerodromi mejlom od Regala tražili saglasnost da će nastaviti sa radom dok se ne završi tender, što su ovi prihvatili. U prilog tome, kako ocjenjuju sudovi, je i to što je Regal uredno izmirivao fakture koje je dobijao od Aerodroma. To što je istekao rok za koji je traženo utvrđenje ovim postupkom, ocijenila je sutkinja Jovović, nije je sprečavalo da odluči o takvom zahtjevu, imajući u vidu da je tužba podnijeta u novembru 2018. godine, u vrijeme kada je direktor Aerodroma bio Danilo Orlandić (SD).
On je u septembru 2019. godine potpisao ugovor sa kompanijom Montenegro duty free (MDF) u kom 70 odsto udjela ima irska kompanija Air Rianta koja je na tenderu dobila posao, dok 15 odsto ima Srđan Banjević, kompanija Independent DFS grupa čiji je osnivač Dimitrije Banjević deset odsto i Mateja Rajačić pet odsto.
Regal impeks je gazdovao fri-šopovima od 2005. godine, a ugovor je nakon pet godina produžen na još pet odlukom Aerodroma uz saglasnost Ministarstava finansija i pomorstva i saobraćaja. Problem je nastao kada su Aerodromi raspisali tender za novog zakupca predvidjevši da ponuđač mora poslovati na najmanje deset aerodroma u pet zemalja sa godišnjim prometom od najmanje deset miliona eura i pružati usluge prilikom slijetanja i uzlijetanja aviona, čime su, kako tvrde iz Regala, bili diskriminisani.
Apelacioni sud je odbio kao neosnovanu žalbu u kojima su iz Aerodroma tvrdili da je u prvostepenoj odluci pogrešnog primijenjeno materijalno pravo, da sud ne pravi razliku između pravnog značenja leks specijalisa kakav je Zakon o državnoj imovini u odnosu na leks generali kakav je Zakon o obligacionim odnosima te da su pogrešno usvojili tužbu na osnovu prvog, umjesto da su primjenjivali drugi zakon. Sa aspekta prava, kako su ocijenili, nije od značaja što je Regal i nakon raspisivanja tendera plaćao ispostavljene fakture.
