Pajović: Nemamo povjerenja u Krivokapića, u Vladu sami nećemo

DPS je najavio da će pozvati opoziciju na nastavak pregovora. Da li mislite da, ukoliko svi ostanu pri svojim stavovima, ima uopšte smisla ponovo sjedati za sto?

-Stanovište Pozitivne je da dijalog definitivno nema alternativu. Isto tako vjerjem da su svi učesnii parlamentarnog dijaloga, nakon svega što se izdešavalo, u potpunosti svjesni da je sporazum naš konačni cilj bilo da smo u vlasti ili u opoziciji. Jer, da podsjetim, taj sporazum treba da dovede do demokratizacije društva, treba opoziciji da omogući nakon 27 godina ulazak u vlast, ali ne samo vlasti radi, već da bi u pounosti mogla da preuzme pripremu i kontrolu cjelokupnog izbornog procesa i ono što smo više puta apostrofirali, a to je sprječavanje zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe. Ja želim da vjerujem da smo svjesni da nam je potreban kompromis i da ćemo svi sjesti za sto i doći do onoga što treba da bude prihvatljivo svakoj strani u parlamentarnom dijalogu jer ono što smo postavili kao cilj je, čini mi se izuzetno važno i ja sam optimista u tom pogledu.

Da li mislite da je, ono što je ponuda DPS-a, odnosno ono što je DPS-u trenutno prihvatljivo, ujedno i dovoljno za organizovanje fer i slobodnih izbora?

-Ne bih rekao da je to ponuda DPS-a. To je plan za prevazilaženje političke krize koji je u Skupštini ponudila Pozitivna Crna Gora kao uslov za podršku Vladi. On je u potpunosti prihvaćen i moram da podsjetim da mi danas imamo rukovodioca posebnog odjeljenja policije, takođe imamo četri ključna resora koji su navedeni u svim izvještaja opozicionih sudionika kao vrlo problematičnisa aspekta organizacije izbora, bilo da se radi o biračkim spiskovima ili o zloupotrebi državnih resursa. Čini mi se da se ovdje ne postavlja pitanje koliko je ko dao I koliko je ko ponudio već koliki je kvalitet vega onoga što je na stolu. Sigurno je da uvijek može više i bolje, ali moglo je da bude i manje. Želim da vjerujem da emose usredsrijediti na kvalitet onoga što je ponuda I pritom mislim na mogućnost da se sa određenih pozicja se adekvatno kontroliše potrošnja državnih resursa I pripremi izborni proces u skladu sa novim pravilima. To jeste bio cilj opozicje, za nekoga je on manje za nekoga više ispunjen, ali ponavljam, želim da vjerujem ihoću da budem optimista da možemo doći do nekih kompromisa koji će konačno rezultirati potpisivanjem sporazuma.’

Dio opozicije smatra da ono što je trenutno na stolu, nije dovoljno, DPS smatra da je ono na šta su pristali i više nego dovoljno, a šta Vi mislite? 

-Ja itekako mislim da je moguće doći do kompromisa i smatram da je itekako moguće doći do rješenja onoga što je ostalo sporno. Razumjećete da smo nakon parlamentarnog dijaloga čuli dijametralno suprotne stavove, od toga da skoro ništa nije dogovoreno do toga da je skoro sve dogovoreno. Ja sam na tom sastanku bio i dozvolite da kažem da su zaista smo dvije stvari bile sporne i pokazana je i dobra volja tokom posljednjeg sastanka i kada je posrijedi datum izbora u Tivtu i imenovanje generalnog inspektora ANB-a, ali su i za još dvije tačke koje se navode u pojednim slučajevima kao sporne postojala neka rješenja. Ta rješenja nekima su bila više nekima manje prihvatljiva, mislim da je trebalo u dijalogu to dovesti do kraja i naći rješnje koje je prihvatljivo svima. Mislim da nas potenciranje različitosti neće dovesti do onoga što je konačni clj, a vjerujem da je taj cilj poznat- fer izbori. Zato kažem da sam otimista i vjerujem da razlike koje neko vidi više neko manje ne treba da budu prepreka da se opet sjedne za sto, jer se ne radi o nepremostivim razlikama već je riječ o nijansama koje možemo uz neki mininum dobre volje premostiti.’

Najavljeno je da će uslov DPS-a za nastavak pregovora biti da moderator ne bude Ranko Krivokapić jer mu to mjesto ne pripada. Da li ste saglasni sa takvom ocjenom te da li ćete imati možda neki svoj prijedlog?

-Kada je posrijedi dosadašnji predsjedavaći mislim da je Pozitvna mnogo prije DPS-a izašla i iznijela svoje zapažanje, a to je da Ranko Krivokapić kada je u pitanju Pozitivna nema povjerenje da bude medijator cijelog procesa. Vrlo jasno smo kazali da onaj ko je medijator mora biti na vrlo jasnoj udaljenosti od svih zainteresovanih strana u dijalogu. Na našu žalost, taj dijalog se pretvorio od medijatora u čvrstu odbranu interesa pojedinih medijsih grupacija odnosno političkih stranaka kojim upravljaju mediji. Mi zato smatramo da neko ko je pokazao izuetnu pristrasnost posebno u posljednjem dijelu dijaloga, ne može zavrijediti povjerenje sudionika u dijalogu. Takođe, naše stanovište je da moderator može bti stvar dogovora i to ne treba da bude apsolutno nikakva prepreka za nastavak djaloga i za doazak do konačnog dogovora. ’’

Da li ćete glasati za smjenu Ranka Krivokapića sa mjesta predsjednika Skupštine?

-O tome odlučuju stranački organi.O tome ne može da odlučuje poslanički klub već se o tome pitaju stranački organi koji reprezentuju naše članstvo i to je naš vid i doživljaj demokratije. O tome će dakle odlučivati Predsjedništvo. Što se gubitka povjerenja tiče, nemamopovjerenja da je Krivokapić neko ko nas može okupiti i na jedan nepristrasan način djelovati kako bi doveli priču do rješenja.

Ostatak opozicije ne gleda na vas kao na dio njih iako vi tvrdite da ste opozicija. Kako komentaršete njihovo ponašanje i izostavljanje Pozitivne iz opozicionih planova?

-Ja bih to prije svega nazvao određenim političkim kalkulacijama naših političkih konkurenata. Kada se radi o ostatku opozicije, mi znamo da u Crnoj Gori već 25 godina postoji jedan dio tradicionalne opozicije kojem Pozitivna, kao jedna moderna, prozapadna stranka apsolutno smeta, jer mi jesmo posvećeni ostvarenju državnih interesa, ali isto tako i spolnopolitičkih prioriteta Crne Gore. Sa druge strane, imamo medijsko-tajkunske političke partije, ja bih ih tako nazvao, kojima je cilj, naravno politički legitiman, da prisvoje birače koji su 2012. glasali Pozitivnu i na taj način ponude biračia zapravo interese medijskih tajkuna. To su sve legitimne stvari, ali prije svega se tu radi o političkim kalkulacijama koje nemaju veze sa realnošću jer mi smo bili vrlo jasni, dali smo podršku Vladi pošto je prihvaćen naš plan za prevazilaženje političke krize i nakon 27 godina opozicji je omgućeno da uđe u strukture vlasti. Onaj koji još uvijek sjedi sa procentom od 20 ili 25 odsto u vlasti u državi Crnoj Gori se naziva opozicijom, a onaj koji ne sjedi naziva se pozicjom. To su neke abnormalije koje ovaj period od posljednjih godinu apslutno nosi sa sobom.

U slučaju da nastavka dijaloga ne bude, u slučaju da sve ostane kako je sada, da li će Pozitivna možda sama, bez ostatka opozicije ući u Vladu u cilju kontrole? 

-Ne. Vrlo jasno ne. Nemamo tu namjeru niti je intencija našeg plana za prevailaženje krize bila da Pozitivna pošto poto uđe u vlast. Naprotiv, naš plan bio je namijenjen opozicionim strankama i to je ono što je naše stanovište. Ali ja apsolutno ne želim ni da razmišljam u tim kategorijama, želim da razmišljam da će dijaloga biti, da ćemo naći kompromis i da će ova država najzad imati sobodne i fer izbore upravo zahvaljujući učešću opozicionih stranaka u vlasti i preuzimanju odgovorosti za nešto što se zove izborni proces. Uprkos raznim izjavama ovih dana sa svih strana ja vjerujm da će kraj ove priče biti uspješan.

Da li se Pozitivna priprema za samostalan nastup i da li ima partja sa kojima koalicija ne dolazi u obzir?

-Posvećeni smo apsolutno samostalnom nastupu i za to se i spremamo. Kada je u pitanju lista potencijalih partnera još ne razmišljamo o tome, ali ono što je sasvim sigurno je da u obzir dolaze samo oni koji su na lniji evroatlanskog puta Crne Gore, demokratizacije društva i borbe protiv organzovanog kriminala i korupcije. Okretanje Crne Gore ka nekim drugm centrima nije privatljivo za nas ni programski pa ni partijski.

Za kraj, aktuelna ovih dana afera Dokaz. Svjedoci smo prepucavanja na relaciji tužilaštvo-policija. Da li vi mislite da se protiv tužilaštva vodi specjalni rat ili je možda suprotno?

-Ja ne bih ulazio u optužbe na relaciji policija-tužilaštvo koje čujemo posljednjih dana od toga da se vodi protiv tužilaštva specijalni rat, do poziva Vladi da zaštiti polciju od tužioca. Ono što mislim da je u interesu građana je beskompromisna borba potiv kriminala i korupcije. Ono što sigurno znam je da su nam potrebni i policija i tužilaštvo kao snažni državni organi koji će zemlju snažno da povuku ka procesu evropskih integracija. Takođe, isto tako znam da se kroz dijalog, uvažavanje i razumijevanje bez ikakvih isključivosti mogu rješavati svi problemi bili oni na ličnoj, profesionalnoj ili organizacionoj ravni. Smatram da građane treba da zanimaju efekti saradnje ta dva organa. Saradnja mora da postoji, a podjela koja postoji u posljednje vrijeme čini mi se, ko je za poiciju ko je za tužilaštvo Pozitivnu ne zanima. Nas više ineresuju rezultati. I želimo dijalog ove dvije nstitucije i rezultat tog dijaloga moraju da budu stvari koje su ključne za naš napredak na putu ka evropskim i NATO integracijama.

(cdm.me)