Političke partije u Crnoj Gori su za potrebe podrške svojim listama skupile fantastičnih 110 hiljada potpisa. Prevedeno u apsolutne brojke, to je jedna četvrtina ukupnog biračkog tijela i skoro 40 odsto ukupnog broja birača koji izlaze na izbore.Tako je DPS saopštio da je prikupio 46.000 potpisa, ,,Ključ“ 20.000, SD 10.500, DF 10.000, SDP 6.044, BS 5.000, Srpska stranka 4.500, Alternativa 4.500 , BDZ 4.500, BS 5.000 što dovodi do zbira od preko 110 hiljada potpisa. Međutim, sagovornici Pobjede koji se bave izbornim procesom otvoreno sumnjaju u vjerodostojnost svih potpisa.

Po Zakonu o izboru poslanika i odbornika, da bi Državna izborna komisija potvrdila listu potrebno je da ih potpisom podrži 0,8 odsto biračkog tijela ili nešto oko 4.200 birača.

Aktivisti nevladinih organizacija koji se bave izbornim procesom otvoreno sumnjaju u vjerodostojnost svih potpisa jer smatraju da pojedine partije nemaju kapacitete da prikupe toliki broj podrške.Da stvar bude još zanimljivija, Vlado Dedović iz DIK-a je ranije za Pobjedu saopštio da ta ključna institucija za sprovođenje izbora nema mogućnost da provjerava vjerodostojnost potpisa.

Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju za Pobjedu objašnjava da je toliki broj prikupljenih potpisa demonstracija političke snage partija, ali bez osnova.

“Na gotovo svakoj listi ima nepravilnosti, nerijetko i duplih potpisa, ali, nažalost, DIK nema kapaciteta da to sve provjerava”, kaže Kovačević u izjavi za Pobjedu.

Istovremeno, Kovačević objašnjava da je teoretski moguće da jedan birač podrži više lista, ali da se po Zakonu o izboru poslanika i odbornika, koji je usvojen 2014. godine, takav čin računa samo kao prekršaj.

“Zbog nemogućnosti adekvatne provjere, ipak se može desiti da je neko, recimo, u vaše ime dao podršku određenoj partiji, a to se tretira kao krivično djelo jer je u pitanju falsifikovanje potpisa.O tome se, kako navodi Kovačević, polemisalo i na javnom Viber čatu Centra za demokratsku tranziciju.

Njen kolega iz CDT-a Dragan Koprivica smatra da bi sve potpise trebalo provjeravati po principu portala birači.me, odnosno na isti način kako se i provjerava vjerodostojnost biračkog spiska.

On kaže da je vjerovatno da je preko 10 odsto ukupnog broja potpisa koje su prikupile političke partije vjerovatno falsifikovano i da je to urađeno bez znanja stvarnog vlasnika potpisa.

Tako je lista Alternative, kaže Nenad Koprivica iz CEDEM-a, vračena na doradu, kako zbog neregularnosti u potpisima, tako i zbog drugih nedostataka. Rok za ispravlj anj e nedostataka je 48 sati. U konačnom na potezu je Državna izborna komisija, koja se može izjasniti i donijeti stav o svakom bitnom pitanju, zaključili su sagovornici Pobjede.