POBUNA NARKO BANDI U EKVADORU: Kriminalci prijete državnoj tužiteljki, u sve umiješani i Balkanci

Istraga je nazvana “Metastaze”, a riječ je o svim vezama između djelova ekvadorskog političkog i pravnog establišmenta i nemilosrdnih narko-bandi u zemlji. Tog 14. decembra 2023. godine, državna tužiteljka Ekvadora najavila je hapšenje 30 ljudi, uključujući više sudija, tužioca, policijskih zvaničnika, zatvorskih službenika i istaknutih advokata odbrane. Svi oni bili su dio šeme organizovanog kriminala u korist jednog od najvećih trgovaca drogom u zemlji, piše Nova.rs.

„Sugrađani, slučaj ‘Metastaze’ je jasan rendgenski snimak kako je trgovina drogom zavladala državnim institucijama“, rekla je Dajana Salazar Mendes, glavna tužiteljka Ekvadora, u video obraćanju iz sjedišta svoje kancelarije.

Ona je upozorila da je samo pitanje vremena kada će bande uzvratiti udarac.

Taj odgovor stigao je 9. januara ove godine, a Ekvador, zemlja od 18 miliona ljudi, nekoliko sati je izgledao kao da je na ivici kolapsa.

Neredi su izbili u zatvorima u kojima su bande dugo vladale. Auto-bombe su detonirane u nekoliko gradova. Najmanje devet ljudi je ubijeno na ulicama Gvajakila, najvećeg grada Ekvadora i ključnog centra u trgovini kokainom, dok je dvojicu policajaca na motociklu ubio navodni član bande u obližnjem gradu. Oteto je još sedam policajaca. Bilo je brojnih prijetnji bombom, uključujući i onu koja je primorala tužiteljku Salazar i njeno osoblje da napuste svoje kancelarije u glavnom gradu Kitu.

Grupa naoružanih ljudi upala je u studio jedne od najgledanijih popodnevnih informativnih emisija u Ekvadoru i držala više od deset članova osoblja kanala kao taoce dok su kamere radile. Unutar TC Television u Gvajakilu odjeknuli su pucnji, a jedan od naoružanih napadača je povikao: „Ne kači se sa mafijom“.

Kao odgovor na nasilje, predsjednik Danijel Noboa potpisao je deklaraciju o „unutrašnjem oružanom sukobu“, dekretu koji je 22 kriminalne bande nazvao terorističkim organizacijama i dozvolio vlastima da mobilišu vojsku protiv njih, uključujući raspoređivanje vojnika da ponovo uspostave kontrolu u zatvorima.

Kazneno-popravni domovi u zemlji postali su kancelarije za bande koje su vodile svoje nezakonite poslove i rat oko kontrole terena. Tokom 2021. i 2022. godine stotine ljudi je ubijeno u masakrima u zatvoru među grupama. Sada su bande izazivale samu državu.

„Ovo nisu samo bande koje se bore za četiri bloka. Ovo je borba za luke, za granice, za čitave gradove. Spor je oko našeg načina života“, rekao je predsjednik Noboa.

Procjenjuje se da u Ekvadoru ima oko 40.000 članova narko-bandi, rekao je predsjednik, što je jednako broju vojnika u vojsci zemlje. Izvještaj koji je objavio Vašington post zasnovan je na intervjuima sa 15 aktuelnih ekvadorskih zvaničnika — uključujući predsjednika, državnu tužiteljku, sedam obavještajnih zvaničnika i najviše generale u oružanim snagama i policiji — kao i sadašnjeg vođu bande i dvojicu bivših zatvorenika bande.

Iza rastuće moći kartela

Procvat proizvodnje kokaina i sve veća moć kriminalnih organizacija rastuća je prijetnja u Latinskoj Americi, najvećem trgovinskom partneru Sjedinjenih Država. Vašington post je istraživao kako su grupe organizovanog kriminala uveliko proširile svoj uticaj, nagrizajući demokratije u regionu, gušeći trgovinu i gurajući hiljade ljudi na južnu granicu SAD.

Latinska Amerika proizvodi dvostruko više kokaina nego prije deset godina. Skoro svaka od njenih kopnenih zemalja postala je glavni proizvođač ili pokretač droge, hraneći rastuća tržišta u Sjedinjenim Državama, Evropi i Južnoj Americi.

Grupe organizovanog kriminala prevazišle su narkotike. Oni su stvorili široku ilegalnu industriju u iznuđivanju, krijumčarenju migranata i iskopavanju zlata.

Ekvador policija

Ekvador je dugo bio poznat kao „ostrvo mira“, pristupačna i mirna destinacija za penzionisanje Amerikanaca. Ali, nakon procvata narko-tržišta u Latinskoj Americi i zemljotresa u Ekvadoru 2016. godine, siromaštvo i nejednakost su porasli. Vlada je ukinula nekoliko institucija da bi smanjila troškove, uključujući Ministarstvo pravde. Kako je kontrola vlasti opala, zatvorski čuvari su počeli da smještaju zatvorenike prema članstvu u bandi.

Male lokalne bande u zemlji postale su višemilionska kriminalna preduzeća podstaknuta rastućom globalnom potražnjom za kokainom. Pandemija koronavirusa im je dala ogroman broj nezaposlenih mladića koji očajnički traže novac. A loša ekonomija i lokacija Ekvadora, između dva najveća svjetska proizvođača kokaina – Kolumbije i Perua, stvorili su idealnu tranzitnu tačku za međunarodne narko-kartele koji krijumčare kokain u Sjedinjene Države ili Evropu.

Kako je narko-pobuna gurnula Ekvador do ivice

Koristeći zatvore u zemlji kao komandne centre, ekvadorske bande su formirale saveze sa meksičkim kartelima i albanskom mafijom i infiltrirali se u skoro svaki nivo vlasti u Ekvadoru. Oni su uvezli nešto od jezivog nasilja povezanog sa meksičkim kartelima, uključujući odsijecanje glava žrtvama i vješanje za noge na javnim mjestima. Djeca od 13 godina raspoređena su kao atentatori.

Napadi 9. januara uključivali su rijetko savezništvo između rivalskih bandi čiji su se vođe osjećale ugroženi zbog istrage tužiteljke Salazar i zaveta Noboe da će ih izolovati u novim objektima maksimalnog obezbjeđenja.

Ubistvo vođe Los Čonerosa 2020. Horhea Luisa Zambrana, takođe poznatog kao „JL“, dovelo je do toga da se moćna grupa raspala i uplovila u rivalske bande. To je izazvalo talas nasilja u zatvorima i na ulicama.

Nasilje je, rekla je tužiteljka, izazvala banda Los Lobos, ili u prevodu „Vukovi“ – ista ona koja je optužena za prošlogodišnji atentat na predsjedničkog kandidata Fernanda Viljavisensija, koji je vodio kampanju na platformi za borbu protiv korupcije i bandi. Ali „Vukovi“ su iskoristili vatrenu moć više kriminalnih organizacija da bi orkestrirali napade 9. januara.

Ova transformacija Ekvadora bi se mogla smatrati „trećim talasom“ transnacionalnog kriminala u Latinskoj Americi, smatra bezbjednosni analitičar Daglas Farah. U prvom, Pablo Eskobar je počeo direktno da se suprotstavlja državi. U drugom, kolumbijski kartel Kali udružio se sa meksičkim kartelima i domaćim gerilcima kako bi podmitio zvaničnike i stvorio sofisticiranije distributivne mreže. Priliv novih aktera, čak sa Balkana i iz Rusije, pretvorio je Latinsku Ameriku u neku vrstu Silicijumske doline za organizovani kriminal, rekao je Farah.

Predsjednik Noboa je prije januarskih nereda rekao novinarima da ima „lijep plan“ da povrati kontrolu nad zatvorima.

„Samo nemojte reći Fitu“, našalio se Noboa, misleći na jednog od najistaknutijih trgovaca drogom u zemlji, Hozea Adolfa „Fita“ Masijasa Viljamara. Iza zatvorskih zidova u Gvajakilu, Fito je vodio Los Čoneros, bandu koja je u jednom trenutku imala 5.000 članova unutar zatvorskog sistema i 7.000 izvan, dominirajući velikim djelom ekvadorske trgovine kokainom u partnerstvu sa meksičkim kartelom Sinaloa.

Tužiteljka Salazar je privatno molila vlasti da uhvate vođu bande Los Lobos – Fabrisija Kolon Pika, koji joj je prijetio da će je ubiti. Tek kada je otkrila prijetnje smrću na javnoj raspravi, snage bezbjednosti su ga pritvorile.

Nacionalna policija je 7. januara ušla u najzloglasniji zatvor u Ekvadoru, regionalni zatvor u Gvajakilu, da provjeri Fita, nakon izvještaja da je pobjegao. Narko-bos nije bio tamo. On je jednostavno izašao na ulazna vrata nekoliko dana ranije, kasnije su saznali obavještajci, nakon što je obaviješten o planovima za premještanje.

„Bilo je kao da živimo u Gotamu. Svi ludi ljudi su pobjegli“, rekao je Noboa.

„Žele da nas ubiju“

Trinaest uglavnom maskiranih mladića, koji su nosili mitraljez, nekoliko pušaka, revolvera, granata i najmanje tri kompleta eksploziva, provalilo je kroz prednju kapiju i upalo u kancelarije TV kanala nakon pobune u zatvorima.

Jedan od snimatelja poslao je svojim kolegama poruku: „Žele da nas ubiju!“.

„Mafija ima moć. Predsjednik nam ne može ništa“, rekao je novinarima jedan od napadača.

„Ovo je terorizam. Oni su ovo podigli na sljedeći nivo“, rekao je Noboa.

Do 15:15, Noboa je potpisao deklaraciju o oružanom sukobu i postavio je na zvaničnu veb stranicu vlade. Ekvador je bio u ratnom stanju.

General Aleksandar Levojer, koji je ranije bio zadužen za oružane snage u nasilnoj provinciji Esmeraldas, dobio je zadatak da vodi operaciju. Za nekoliko sati premjestio je trupe, avione, tenkove, oklopna vozila i teško naoružanje sa granica u glavne gradove zemlje.

Njegov prvi zadatak je bio da povrati kontrolu nad zatvorima — bande su uzele 162 osobe za taoce.

Bande su se predale bez borbe. U danima koji su uslijedili, oružane snage su preuzele kontrolu nad 18 zatvora. Do kraja marta, snage bezbjednosti su pritvorile 16.459 ljudi. Policija je zaplijenila više od 78 tona kokaina od početka godine, uključujući 22 tone u samo jednoj raciji.

Noboa je sada izdao dekret kojim se produžava stanje unutrašnjeg oružanog sukoba, dozvoljavajući vojsci da nastavi operacije protiv bandi u zemlji.

U međuvremenu, državna tužiteljka Salazar je postala zatvorenik u svom domu. Ona napušta kuću samo da bi otišla u kancelariju, koja je puna obezbjeđenja. Ne može da ide u prodavnicu, restoran ili bilo koje javno mjesto. Ona vježba, šiša se i sastaje se sa prijateljima u svom domu. Njena devetogodišnja ćerka, koja nosi pancir, putuje u školu sa bezbjednosnim protokolima i svaki dan stiže u drugo vrijeme.