POČINJE VELIKI POST: Šta to tačno znači i čega bi pravoslavni hrišćani trebali da se pridržavaju
Veliki, odnosno, Vaskršnji post je najvažniji od 4 velika posta, i njegov cilj je da nas tjelesno i duhovno pripremi za praznik Vaznesenja Hristovog.
Veliki post je ujedno i najstrožiji post sa jasno definisanim smjernicama šta se smije, a šta ne. Mnogi pravoslavni hrišćani u neznanju pogriješe, pa tokom posta praktikuju prave “posne gozbe”, ali, to nikako nije i ne smije biti poenta: cilj posta je upravo suzdržavanje radi pročišćenja tijela, ali i duše.
Suzdržavanje se ne odnosi samo na nekonzumiranje namirnica životinjskog porekla.
Postiti i dušom i umom, a ne samo tijelom
Osim suzdržavanja od “mrsne hrane”, pravoslavni post podrazumeva i suzdržavanje od loših i grešnih misli, zlih dijela, svađa i svih onih duhovnih i mentalnih stanja koja nisu dostojna iskrenog i vjernog hrišćanina. Sveti Fotije, patrijarh carigradski je o ovoj pojavi rekao da čovjek koji posti samo tijelom, a ne dušom je sličan onome ko je izgradio veliku i lijepu kuću, ali u njoj živi sa zmijama.
Svakako se treba podsjetiti riječi Jovana Zlatoustog o pravom postu i suštini posta:
“Kažeš da postiš. Uvjeri me u to svojim djelima. A koja su to djela? Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš sa neprijateljem svojim, izmiri se sa njim. Vidiš li na ulici neko lijepo lice, odvrati svoj pogled od njega. Dakle, ne samo da postiš stomakom, već i očima i sluhom, i rukama i nogama i svim udovima tijela. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Noge neka poste tako što neći hoditi putevima grijeha. Oči neka poste tako što strasno neće posmatrati lijepa lica niti u zavisti gledati na dobra drugih ljudi. Kažeš da ne jedeš meso. Ali, čuvaj se da ne gutaš pohotljivo očima ono što vidiš oko sebe. Posti i sluhom svojim ne slušajući ogovaranja i spletke. Ustima i jezikom svojim posti i uzdržavaj se od ružnih riječi i šala. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.”
Pravila Velikog posta
Rekosmo da je Veliki post najstrožiji od sva 4 velika hrišćanska posta (Veliki-Vaskršnji, Božićni, Post Svetog Apostola i Gospojinski post).
Svim danima posti se na vodi, a evo posebno strogih i “razriješenih dana”:
– riba se može konzumirati samo na Blagovijesti i Cvijeti
– posebno strogo se posti srijedom i petkom
– vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom i na dan četrdesetorice mučenika
– prva 3 dana prve nedjelje posta se poste veoma strogo
– poslednja nedjelja se takođe posti strogo osim Velikog Četvrtka, kada su dozvoljeni ulje i vino
– na Veliki petak se ništa ne konzumira do iznošenja plaštanice, tojest, do 15 časova
– strogo se posti i Velika Subota, kao jedina posna subota tokom godine.
Hranite dušu molitvom
U vrijeme posta potrebno je da više hranimo svoju dušu molitvom i riječju Božjom nego li svoje tijelo hranom i tjelesnim uživanjima. Gospod nas uči u Evanđelju da se zli duhovi izgone jedino postom i molitvom. Zato i Crkva u vrijeme postova podstiče svoje vjernike na usrdniju molitvu kako u hramovima, tako i u ličnim molitvama kod kuće.
U vrijeme posta preporučuje se izbjegavanje svakog vida slavlja i zabave, a supružnicima se savjetuje suzdržavanje od tjelesnog opštenja. Takođe se za vrijeme Velikog posta ne obavljaju vjenčanja. Pored suzdržavanja od loših i grešnih misli, hrišćanima se još savjetuje da izbjegavaju “loše uticaje”, naročito preko masovnih medija.
Milosrđe je jedan od stubova hrišćanstva
Rekosmo na početku da post nikako ne smije da bude hedonističkog tipa, odnosno, da ne treba priređivati gozbe i ugađati sebi u ukusima. Post treba da bude skroman, podvižnički.
Višak novca koji se uštedi na umjerenoj ishrani treba darivati siromašnima i bolesnima, savjetuju ranohrišćanski pisci, te tako “uskrativši suvišno tijelu darujemo potrebno duši”.
(volimpodgoricu.me/Izvor:BKTVnews)
