PODGORICA: Male plate razlog što ljekari napuštaju Klinički centar!

Zdravstveni sistem je skup i, kako kaže, mnogo bogatije zemlje od naše imaju problema u javnom zdravstvu, ali on najavljuje i nova ulaganja gradnju klinike za infektivne bolesti, klinike za psihijatriju i hirurške klinike, što bi trebalo do počne najkasnije 2018. godine. Lazović u intervjuu za Pobjedu kategorično negira da su on i ministar zdravlja Budimir Šegrt u bilo kakvom sukobu.

“To su najobičnije spekulacije. Sarađujemo odlično. Ne znam kome su takve kuloarske priče u interesu. Saradnici smo još od 1997. i prijatelji. Još iz vremena kada je on bio direktor Kliničkog”, tvrdi Lazović.

U krugovima medicinara govorilo se da ste ušli u sukob zbog projekta kliničkih ljekara, na kojije on stavio tačku. Vi ste bili za to da se nastavi sa tom, kako ste i sami ranije rekli, uspješnom pričom?

LAZOVIĆ: Ministar je tražio da nađemo način kako da riješimo taj problem. Dao sam mu iscrpne informacije i lako smo se saglasili. Kliničkim ljekarima su istekli ugovori i tražili smo model kako da ih zadržimo, jer su za taj projekat birani najbolji studenti, njih 45. Najveći dio će nastaviti angažman kroz specijalizacije i to je benefit za našu ustanovu. Od onih koji su konkurisali za specijalizacije biće izabrani najbolji i na taj način pravimo odabir kvalitetnog kadra. Projekat kliničkih ljekara daje odličan rezultat. Skoro svi oni ostali su da volontiraju u našoj ustanovi do isteka konkursa za specijalizacije. Prvi je već završen i od 28 specijalizacija 10 kliničkih ljekaraje prošlo. Drugi konkurs za 57 specijalizacija je, takođe, okončan i u toku je bodovanje. Očekujemo da će i na njemu proći znatan broj kliničkih ljekara. Naš cilj je odabir i zadržavanje kadra, a ne da dobijemo ono što nam se da. Biramo najbolje. Na prvi konkurs za specijalizacije prijavilo se čak 119 kandidata. Prošlo ih je 28 i nije bilo nijedne žalbe. Na drugi konkurs za 57 specijalizacija prijavilo se 157 kandidata.

U Sindikatu doktora medicine i Ljekarskoj komori zabrinuti su zbog toga što iskusni ljekari odlaze iz javnog zdravstva. Koliko Vas brine ta pojava?

LAZOVIĆ: Mogu da komentarišem samo Klinički centar. U posljednjih godinu Klinički su napuštila dva ortopeda, dva oftalmologa, a otkaze su najavili dva urologa i jedan biohemičar. Sa tim ljudima godinama sam radio i oni jesu vrsni stručnjaci. Njihovi razlozi su ekonomske prirode. Našli su svoj interes u nekoj drugoj ustanovi u privatnom sektoru. Nije mi drago, ali Klinički centar mora da radi i nastavićemo i bez njih u punom kapacitetu.

Kako planirate da riješite taj problem?

LAZOVIĆ: Što se tiče urologije, već imamo pet ljudi na specijalizaciji koji će završiti za dvije-tri godine, a do tada ćemo angažovati konsultante što, inače, radimo svake godine u segmentima gdje nemamo dovoljan broj kadrova. Uz saglasnost Ministarstva zdravlja napravićemo preraspodjelu unutar zdravstvenog sistema Crne Gore. Tamo gdje postoje mladi stručnjaci u Baru, Bijelom Polju, Nikšiću neko od njih biće angažovan da nam pomogne dok naši kandidati ne završe specijalizaciju. Druga mogućnost su konsultanti to su ljekari sa strane iz država u regionu, uglavnom iz Srbije. Svake godine pravimo listu konsultanata. Predlaže je Centar za nauku, uz konsultacije sa menadžmentom Kliničkog, a usvaja je Upravni odbor. Na osnovu toga angažujemo stručnjake kako bi pacijente što manje slali van Crne Gore. To su najeminentniji stručnjaci. Kod njih bismo i slali pacijente, ali je naša procjena da je mnogo jednostavnije i jeftinije i mnogo veći komfor osiguranicima da imaju uslugu u našoj bolnici nego da idu van. Biramo najkompetentnije ljude iz oblasti u kojima nam fali kadar. To smo uradili sa ortopedijom. Sada na liječenje van Crne Gore ode mjesečno ne više od šest pacijenata, ranije je taj broj bio mnogo veći. U ovom trenutku na specijalizacijama se nalazi 113 doktora, bez 85 koji će početi ove godine i to je odgovor na pitanje što ćemo sa deficitom kadra.

Plate su ključni problem na koji ukazuju ljekari?

LAZOVIĆ: Država je dala novca koliko je imala. Zdravstveni sistemi su najskuplji u svijetu. Nekada su davanja države bila veća nego što je ona to mogla, ali predsjednik Vlade nikada nije rekao da za zdravstveni sistem nema novca, on se uvijek našao. Svake godine i preko odobrenog budžeta dobijali smo određena sredstva kako bi sistem funkcionisao. Plate nijesu dobre, ali su u granicama mogućeg.

Medicina napreduje iz dana u dan. Na kojem je nivou kvalitet opreme u Kliničkom centru?

LAZOVIĆ: Oprema je kvalitetna, ali znatan dio nje nabavljen je ranijih godina. Oba magneta su iz 2009, kao i oba skenera iz 2009/ 2010. Tada je to bila najsavremenija oprema. Sada je vrijeme da se ona obnavlja. U prijedlogu budžeta za 2017. koji smo uputili Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstva planirali smo kapitalni budžet od pet miliona eura kako bismo kupili najsavremeniji magnet i skener, još jednu gama kameru, amiograf i na taj način obnovili opremu.

Što fali od opreme što bi unaprijedilo kvalitet zdravstvene usluge?

LAZOVIĆ: U tenderskom smo postupku za nabavku dva linearna akceleratora. To su aparati za zračenje bolesnika koji imaju maligne bolesti. Država je obezbijedila sredstva oko 9.240.000 za dva aparata. Za narednu godinu planiramo najsavremeniji magnet, najsavremeniji skener, angiograf i gama kameru. Ni najbogatija društva ne kupuju odjednom sve. Oprema se nabavlja sukcesivno, kako aparati odrade svoj vijek.

Prostorni kapaciteti Kliničkog centra su, čini se, nedovoljni za prijem svih bolesnika?

LAZOVIĆ: Osim Onkologije i Zavoda za transfuziju, zgrada Kliničkog centra građena je 1974, kada je Podgorica imala 120 ili 130 hiljada stanovnika. Danas ih je dvostruko više. U Kliničkom je i tada bilo, a i sada je 760 kreveta. Realne potrebe su 1.350. Bez obzira na to, mogu da se pohvalim da sa tih 760 kreveta mi, ipak, uspijemo da servisiramo zdravstvene usluge. Moramo da pokrijemo i sekundarni nivo Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad, osim tercijarnog koji podrazumijeva čitavu Crnu Goru. Sve to uspijevamo. Problem nam je što nam više pacijenata nego što bi trebalo stiže iz ostalih sedam bolnica. Zašto je to tako, nije pitanje za mene. U tim bolnicama rade kvalitetni ljudi i u čemu je problem ja se tim neću baviti. Ministarstvo zdravlja je preduzelo niz aktivnosti da tih 700 kreveta kojih je dnevno prazno u ostalim bolnicama bude svedeno na razumnu mjeru.

Postoje li planovi za gradnju novih objekata?

LAZOVIĆ: Ne mislim da je racionalno praviti još jednu gradsku bolnicu u Podgorici, to bi nam značajno usložilo sistem. Klinički centar treba da izgradi kliniku za infektologiju, što je planirano i kliniku za psihijatriju. Objekte u kojima su sada smještene te dvije klinike ne smijemo da adaptiramo. Nove klinike biće građene u krugu Kliničkog centra. Ministarstvo je već pred međunardnim organizacijama apliciralo sa projektom. Dio novca će biti obezbijeđen od kredita, a ostatak će obezbijediti Vlada. Kandidovali su i gradnju hirurške klinike sa 215 postelja. Sve to bi trebalo da počne sa realizacijom 2017. ili 2018. Na taj način bismo riješili problem posteljnih kapaciteta i nedostatka operacionih sala.

Ni Urgentni centar ne zadovoljava potrebe. Kakvi su planovi za tu jedinicu?

LAZOVIĆ: Urgentni je nedavno rekonstruisan. To je uradila TIKA, Turska agencija za međunarodnu saradnju. Investicija je koštala oko 750.000 eura. Urgentni je kompletno renoviran. Problem je što je njegova površina oko 480 kvadrata, a trebalo bi nam još dva puta toliko. Praviti još jedan urgentni centar u Podgorici je besmisleno. Rješenje je napraviti novi, na mnogo većem prostoru, što je i planirano u okviru hirurške klinike. Urgentni je sada mnogo kompletniji i funkcionalniji. Imamo novi ultrazvuk, novi rendgen, laboratorijske analize i najsloženije se mogu raditi tamo i to za dva sata. Uveli smo stalna dežurstva u našoj laboratoriji. Prosječno vrijeme zadržavanja pacijenata u Urgentnom je do tri sata, pod uslovom da nijesu bolesnici koji dobijaju terapiju koja zahtijeva boravak pet do šest sati.

Koliko pacijenata je ove godine pregledano na skeneru i magnetu?

LAZOVIĆ: Prošle godine na magnetu je bilo 11.575 pregleda, a za prvih šest mjeseci ove godine 8.109. Na skeneru je 2015. bilo 26.480 pregleda, iako ga imaju sve bolnice, a na magnetu je bilo 12.301 pregled. Konsultovao sam se sa direktorom Centra za radiologiju koji misli isto što i ja, a to je da se 40 odsto tih snimanja radi bespotrebno, pogotovo kada je u pitanju kontrolni pregled. Osim toga, prošle godine ljekari Kliničkog ugradili su 344 pesmejkera, a u angio sali urađeno je 4.211 usluga.

Jedan od problema sa kojim se suočavate su i liste čekanja. Kako to rješavate?

LAZOVIĆ: Liste čekanja su nešto što se nikad neće eliminisati, niko nije uspio pa nećemo ni mi, ali ih možemo držati pod kontrolom. Moji saradnici i ja te liste smo sveli na zadovoljavajući nivo. Na datum 30. jun imamo za pregled i operaciju samo 1.190 pacijenata koji čekaju, a na dijagnostiku čeka 5.200 pacijenata, ali samo zato što smo imali u istom momentu pokvarena oba skenera i kvar na gama kameri koja nije radila punih mjesec, jer postoji samo jedan serviser u čitavom regionu. Jedan skener nije bio u funkciji šest-sedam dana. Javnost spekuliše da aparati za zračenje nijesu radili mjesec, što su neistine. Ukupno četiri dana nije radio jedan aparat, tri dana je bio u funkciji u smanjenom kapacitetu. Popravljen je 13. jula i tada smo imali 40 pacijenata, a 14. jula 45. Radili smo iako su bili praznici. Radili smo i ovog vikenda, a radićemo i narednog i na taj način ćemo tu listu dovesti u red. Drugi aparat je radio sve vrijeme.