PODGORICA: Mladi danas više poštuju tradiciju nego stariji

Povodom božićnih praznika na mnogim mjestima u Podgorici još u četvrtak je počela prodaja badnjaka, te su oni već tada bili izloženi kod Hrama Hristovog vaskrsenja, ali i kod Pet udovica, “Gintaša”, kao i u mnogim drugim djelovima grada.

Kako su ekipi Dnevnih novina kazali prodavci, najveća potražnja je dan uoči Badnjeg dana, kada vjernici širom Crne Gore nalažu sveto drvo u hramovima.

Prema riječima prodavca Miodraga Rašovića, tradiciju danas više poštuju mladi nego stariji.

“Primijetio sam da više tradiciju poštuju mladi nego stariji, a to je lijepo jer na mladima svijet ostaje. Prije sunca se ide u šumu da se siječe badnjak, kako tradicija nalaže”, kaže Rašović.

Ostavlja ko koliko može

On napominje da se badnjak ne kupuje, već narod ostavlja koliko može.

“Radim ovo već 20 i nešto godina i cilj mi je da poslužim narodu, a narod će to nagraditi. Pa koliko god, bilo to 20 centi, 20 eura, 200, 2.000, to nema nikakve veze. Važno je da se proslavi Božić. Ljudi prilaze, pitaju, informišu se, a za Badnji dan uzimaju badnjak”, objašnjava Rašović.

Kako kaže, izbor je veliki, ali najviše se uzimaju badnjaci srednje veličine.

“Takođe, sve češće se uzimaju i badnjarice koje smo mi napravili, a koje u kući kao dekoracija mogu da stoje i po godinu. Ni one nemaju cijenu, ali narod ostavlja euro, dva ili pet, kako ko”, kazao je Rašović.

Maštovite praznične dekoracije su posljednjih godina sve češće, te smo tako kod jednog od prodavaca zatekli i badnjarice sa figuricama svetaca. Taj trud se ipak naplaćuje, od tri do pet eura.

“Ima dosta rabote oko toga i ulaže se. Tako imamo ove dekorativne figurice koje koštaju dva, četiri ili pet eura, u zavisnosti od toga kolike su. Za njih su zainteresovani građani svih uzrasta”, naglašava prodavac Igor.

Milan Ivančević iz Pipera kaže da izlaže badnjake već 10 godina, a da interesovanje još ne izostaje. Ipak, prema njegovim riječima, tradicija se polako zaboravlja.

“Tradicija nalaže da, prije izlaska sunca, sin i otac beru badnjak. Sijeku ga sa tri strane, tri puta i zaliju ga vinom. Međutim, toga je sve manje. Ko će danas iz Podgorice da ide da sječe badnjak. Zato ih mi donosimo i badnjak nema cijenu”, dodao je Ivančević.

Božićno slavlje počinje na Badnji dan, a to je uoči Božića, koji se kod svih hrišćana slavi kao dan rođenja Isusa Hrista.

Simbol svetog drveta

Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.

Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Za Badnje jutro muškarci iz kuće idu da beru badnjake. Kada beru badnjak prekrste se, pospu ga vinom i žitom i onda sijeku. Po dolasku kući, žene ih dočekuju i posipaju žitom do šporeta, a oni zatim stavljaju jednu grančicu u šporet.

Tokom Badnjeg dana, po običaju, jede se isključivo posna hrana, ali se priprema i božićna trpeza. Za Badnji dan poste svi ukućani. Spremaju se priganice, riba, posni pasulj, krompir.

Dok čekaju zalazak sunca i nalaganje badnjaka, porodice pripremaju bogatu božićnu trpezu. Najčešće je tu pečenje, sarma, pita i nekoliko vrsta kolača. Pogaču sa novčićem, orahom i žitom domaćice peku u nedjelju ujutru, za Božić, kako bi bila freška kada stigne polaznik.

“Mir božji, Hristos se rodi!”

Na Božić, rano ujutro, polaznik ide u kuću koju treba da polazi. Običaj je da on sa grančicom badnjaka ulazi u kuću govoreći: “Domaćine! Dobro jutro i srećan vam Božić”! Ukućani odgovaraju:”Sve ti srećno i čestito bilo”!

Poslije tarkanja badnjaka, ukućani se tri puta ljube. Jedni govore: “Mir božji, Hristos se rodi”, a drugi odgovaraju:”Vaistinu se rodi”.

Polaznik najčešće ostaje na ručku i tada domaćica, u najvećem broju slučajeva, pored ostalog iznese česnicu, odnosno prijesnu pogaču u koju je stavljen metalni novac, a ponegdje i parčence ivera od badnjaka, malo od jarma, od sita i sl

. Ova pogača se lomi rukama na onoliko djelova koliko ima prisutnih za trpezom.

Vjeruje se da će onaj koji nađe novac biti srećan. Velika je radost kada novčić nađe domaćin ili domaćica kuće.

Dnevne novine