BLER KRIV: Britanija neopravdano ratovala u Iraku!

U izvještaju “Istraga o Iraku” se dodaje da obavještajni podaci koji su opravdavali odluku o intervenciji nisu bili dovoljno čvrsti, prenosi B92.

“Procjene o prijetnji koju predstavlja Sadam Husein su bile predstavljane sa neopravdanom sigurnošću. Posljedice intervencije u Iraku su bile potcijenjene, a planiranje invazije nije bilo adekvatno”, ocijenio je Čilkot.

Istraga koja je trajala sedam godina i koštala deset miliona funti trebalo bi da baci novo svjetlo na odluku Britanije i Tonija Blera da se uključi u borbu protiv Sadama Huseina.

Izvještaj je izrađen u 12 tomova i biće u cjelosti objavljen na internetu.

Sadam Husein nije bio neposredna prijetnja

“Sadam Husein nije predstavljao neposrednu prijetnju u trenutku invazije”, navodi se u Izvještaju.

Čilkot je rekao da je istraga ustanovila da su SAD i Britanija podrivali autoritet Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, tako što su insistirali na vojnoj intervenciji, prije nego što su iscrpljene sve mirne alternative.

“Bler je obavještajna saznanja o oružju za masovno uništenje predstavio parlamentu sa sigurnošću koja nije imala utemeljenje. On je rekao da postoji realna opasnost da se teroristi domognu takvog oružja, a bio je upozoren da bi invazija samo uvećala opasnost od Al Kaide i tako uvećala takvu mogućnost”, dodao je Čilkot.

Takođe, ocijenjeno je da je Toni Bler “namjerno preuveličavao prijetnju Iraka”.

Bezuslovna saradnja Blera i Buša

Čilkotov tim bavio se i sastancima Tonija Blera i tadašnjeg američkog predsjednika Džordža Buša iz 2002. godine, kada je osam mjeseci prije početka rata Bler poručio Bušu: “Biću uz tebe šta god da se desi”.

Čilkot je naveo da su i američke i britanske vlasti loše planirale invaziju.

“Bler je precijenio svoje mogućnosti da utiče na odluke SAD u Iraku. Velika Britanija bi trebalo da ima snage da se ne slaže sa Amerikom. Nije bilo potrebe da se uđe u rat 2003. godine, a od 2006. godine je Velika Britanija vodila dvije velike kampanje – u Iraku i Avganistanu. Za tako nešto nismo imali resursa”, rekao je Čilkot.

Takođe, odbačene su tvrdnje Tonija Blera da je bilo “nemoguće predvidjeti probleme koji su došli nakon invazije”.

Kako je Čilkot rekao, pretpostavljalo se da do problema može doći.

On je ocijenio da se iz tog izvještaja mogu naučiti mnoge lekcije, a jedna od njih je i da odnos Britanije i SAD ne bi trebalo da podrazumijeva “bezuslovnu podršku”.

Rizici neidentifikovani, vojna operacija neuspješna

Prije same intervencije, nisu bili identifikovani rizici, niti su oni dobro predstavljeni vladi.

“Kabinet nije raspravljao o vojnim opcijama ili njihovim implikacijama. Ministri su bili upoznati sa lošim pripremama i za invaziju i za period poslije ulaska u Irak. Kampanja je vođena uspješno, Bagdad je pao, a Sadam je uhvaćen. Međutim, 200 Britanaca je stradalo, a do 2009. godine više od 150.000 ljudi je poginulo, a milion je raseljen. Narod Iraka je mnogo propatio”, rekao je Čilkot.

Prema ocjeni u izveštaju, vojna operacija je na kraju završena na način koji je daleko od uspješnog.

“Takođe, odluke moraju da donose ministri, a ne sofa-kabinet. Rizici i sve opcije moraju da budu adekvatno odmjereni. Vlasti moraju da budu uvjerene da su oružane snage adekvatno opremljene za zadatak”, rekao je Čilkot.

Salmond: Bleru bi se moglo suditi za ratni zločin

Podsjećamo, u iščekivanju izvještaja, bivši predsjednik škotske vlade Aleks Salmond izjavio je da bi bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru moglo da se sudi za ratne zločine pred škotskim sudom.

U Londonu inače traju demonstracjie povodom ovog izveštaja, a okupljeni pozivaju na suđenje Toniju Bleru.