Neradnici da ostanu kući

Premijer Milo Đukanović ocijenio je da veliki broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru dolazi na posao samo da bi smetao, te da bi takvi trebalo da ostanu kod kuće da tamo smetaju.

Odgovarajući na pitanje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koliko će Vlada omogućiti bolje radne uslove i veće plate sudijama u Crnoj Gori, premijer Đukanović je, na otvorenoj sjednici Vlade Crne Gore na Cetinju, rekao da unapređenje kvaliteta rada sudova podrazumijeva i stvaranje adekvatnih pretpostavki, od tehničkih do nagrađivanja.

“Spremni smo da zajedno tragamo za prostorom, adekvatnijim nagrađivanjem nosica pravosudnih funkcija. Mislim da taj prostor postoji, ali nijesmo svi zajedno uradili da se taj prostor iskoristi. Ima još puno neracionalnosti u radu. Učinimo ono što moramo da uradimo u svojim kućama da bismo iskoristili prostor za adekvatnije nagrađivanje nosilaca javnih funckija. Mali broj ljudi nosi posao u svakoj kući, a veli broj ljudi dolazi na posao da bi smetao. E pa moraćemo da uradimo taj neprijatni dio posla da ih zamolimo da ostanu kući da tamo smetaju i nagradimo one koje treba nagraditi”, rekao je Đukanović, navodeći da ćemo se morati osloboti onih koji ne rade da se nagrad oni koji rade.

Francuzi zainteresovani za investicije

Na pitanje dokle se stiglo sa revidiranjem akcionih planova za poglavlja 23 i 24 koliko će biti produženi rokovi, premijer Duško Marković rekao je da je javna rasprava počela juče.

“Nakon toga unijećemo predloge i sugestije koji budu validni i proslijediti Evropskoj komisiji na komentare. Očekujem da ćemo u prvoj nedjelji nakon praznika imati reakcije Evropske komisije, što će biti osnova za utvrđivanje teksta za Vladu”, kazao je Marković.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković pitao je šta je Vlada uradila na ekonomskom poboljšanju standarda građana, jer plate, kako je podsjetio, nijesu povećavane, iako su cijene i troškovi života rasli. Njega je interesovalo hoće li vlada pristupiti odgovorno poštovanju sporazuma o povećanju plata zaposlenim u javnom sektoru.

Premijer je odgovorio da je saglasan sa ocjenom o anemičnom rastu plata u Crnoj Gori, podsjećajući da je to bilo u periodu krize kad su mnoge firme u Evropi bankrotirale, dok su se gubila radna mjesta i smanjivale plate i penzije, što sa Crnom Gorom, kako je naveo, nije bio slučaj.

“U ovom trenutku nemamo takav rast ekonomije da bi mogli razgovarati o rastu potrošnje u narednoj godini”, kazao je Đukanović.

Ministar finansija Radoje Žugić rekao je da zarade svih u javnom sektoru zavise od poreskih kapaciteta, stepena naplate, sive ekonomije i ekonomskog rasta.

CG treba uručiti poziv za NATO

“Mislim da smo napravili jako dobar korak kroz pripremu Zakona o zaradama u javnom sektoru, što treba da obezbijedi veći stepen pravednosti i objektivnosti zarada zaposlenih u javnom sektoru”, pojasnio je Žugić.

Na pitanje da li će biti konkretnih ulaganja francuskih investitora, nakon posjete Đukanovića toj zemlji, premijer je rekao naša delegacija nije imala potrebe da se tamo predstavljamo “jer smo od strane investitora bili pitanji za vrlo konkretne projekte”.

“To me je ohrabrilo, kao i dodatni razgovori koje sam sjutradan imao sa interesentima sa francuske privredne scene za crnogorski turizam”, rekao je Đukanović.

On je rekao da su francuski investitori zainteresovani za Adu, ali i za dogradnju i upravljanje crnogorskim aerodromima, te unapređenju bezbjednosti u drumskom saobraćaju. Sve je to, kako je rekao, riječ o krupnim biznisima.

Premijer je rekao da nema ništa novo da doda kad je riječ o upražnjenim ministarskim pozicijama u Vladi Crne Gore. 

“Moramo da se dogovorimo da li postoji politički koncenzus o tome šta ta vlada treba da radi. Ako se oko otga dogovorimo, a dogovaramo se, mogu da kažem da je važan nastavak tog razgovora i danas poslijepodne u Podgorici. Ako se dogovorimo, smisleno je napraviti tehničku operaciju popune vlade. Ako nema dogovora, onda se treba pozabaviti pitanja drugačijeg scenarija izlaska iz tog nesporazuma o onome što su ključni prioriteti države za narednu godinu”, odgovorio je Đukanović.

Premijer je ubijeđen i da je Crna Gora ispunila uslove za poziv u članstvo u NATO-u. 

NATO važan i za region, ne samo za Crnu Goru

“Moje uvjerenje je da bi bila nedopustiva greška da se propusti druga prilika. Crnoj Gori je potrebno uručiti poziv do kraja 2015. godine. To je važno za Crnu Goru, ali je važnije za evroatlantsku budućnost Balkana”, smatra Đukanović.

Govoreći o tome ko bi trebalo da odlučuje o članstvu u NATO-u, premijer je da naš pravni sistem tu nije predvidio ništa striktno.

“A kad je takva mogućnost, onda odluku treba da donesu predstavnici naroda. Oni treba da odluče da li je svrsishodno raspisati referendum ili treba da preuzmu odgovornost i donesu važnu državnu odluku. Vjerujem da vas neću iznenaditi ako kažem da ja nijesam pristalica zaklanjanja iza procedura. Ja nijesam neko ko smatra da je uloga državnika da povlađuje javnosti. Smatram da je uloga državnika da obavi posao koji mu je javnost povjerila”, odgovorio je Đukanović.

Premijer je rekao da su sve zemlje, osim Slovenije i Mađarske, odluku o članstvu u NATO-u donijeli u parlamentu.

Upitan kako će funkcionisati ekonomija naredne godine, ako neki analitičari ili dobar dio Vlade kritikuje ono što je urađeno na tom polju, i ono što je planirano, Đukanović je kazao da nije čuo takve kritike iz Vlade.

„Sve što smo uradili imalo je potpuni konsenzus. Svjestan sam da postoji kritičan stav prema određenim segmentima ili cjelini Vladine politike u političkom okruženju, ali me to ne iznenađuje. Živimo u viševjekovnom podijeljenom društvu, i te podjele su samo kulminirale 2006, i to treba da prevaziđemo. Svi sjećate mog poziva da se Vlade proširi i da se stvori širi reformski potencijal, ali ne mogu učiniti dalje od toga. Ne mogu promijeniti mišljenje nekog ko ne želi da radi u interesu dobra Crne Gore i nekog ko je našao dobar interes da kritikom Vlade, sjedeći u partiji i parlamentu, dobro obezbjeđen iz budžeta, ima više koristi nego da učestvuju u izvršnoj vlasti“, naveo je on.

U Crnoj Gori se danas, dodao je premijer, teško može prepoznati ko je vlast a ko opozicija.

„Svi imaju pravo da osjećaju da su na vlasti – kroz participaciju u Vladi ili novokomponovanoj većini u parlamentu koja koriguje Vladu i ulaze u njenu nadležnost. Izdeformisana politička slika je posljedica učenja političkih pravila, ali nadam se da moramo promišljati kako izaći iz takvog stanja“, kazao je Đukanović. 

On je poručio da treba odgovoriti kako neko kome se od 2006.  do 2014. Ne želi da uđe u Vladu, već ga, kako je naveo, zadovoljava da sjedi u parlamentu sa privilegijama koje ta pozicija obezbjeđuje. 

(RTCG)