Pajović: Dio crnogorske opozicije nije dovoljno sazreo

Darko Pajović, lider Pozitivne Crne Gore, partije koja je prilikom izglasavanja povjerenja Vladi 27. januara podržala kabinet Mile Đukanovića, od 2. juna nalazi se na čelu crnogorskog parlamenta.

Pajović je na ovu državničku funkciju došao u trenutku kada članice NATO-a u okviru svojih parlamenata ratifikuju pristupni protokol Crne Gore sa Alijansom.

Izlazak Britanije iz EU neće uticati na put Crne Gore

Prema riječima Pajovića, odluka građana Velike Britanije da izglasaju napuštanje EU, nije dobra vijest. Ipak, vjeruje da to neće uticati na crnogorski put u EU.

“Nije dobra vijest za Evropu, ali ni za same Britance. Kada je u pitanju Crna Gora, mi naš put u EU vidimo kao put u dostizanju standarda, bilo da se radi o demokratskim, političkim ili institucionalnim reformama. Ne mislim da će ovo nešto posebno u negativnom smislu uticati na sami put Crne Gore, jer naša misija je da dostignemo standarde Zapadne Evrope. Nikada kao sada nije važno pitanje NATO integracija, jer u kontekstu svih mogućih scenarija koji se mogu desiti u EU, smatram da je od izuzetne važnosti da Crna Gora što prije postane članica NATO-a, kako bismo potvrdili svoj politički, identitetski i civilizacijski iskorak, odnosno želju većine građana Crne Gore, a to je da budemo dio zapadne civilizacije“, kaže Pajović u intervjuu za agenciju Anadolija.

Pristupni protokol Crne Gore u prethodnih 20 dana ratifikovalo je pet zemalja. Pajović ističe da postoji dobra dinamika procesa ratifikacije i poručuje da će i ostale zemlje ratifikovati ovaj dokument.

“Ono što mogu da kažem jeste da će tokom ove sedmice taj proces biti urađen u Bugarskoj, a vjerujem da će Rumunija, pa čak i Velika Britanija u vrlo skorom roku to uraditi. Takođe, imamo najavu Sjedinjenih Američkih Država da će to uraditi prije posljednje članice NATO-a, što do sada nije bio slučaj. Sve to budi jednu nadu i ohrabruje da Crna Gora može i hoće postati članica NATO-a prije nego što je iko mislio. To je od izuzetne važnosti, ne samo sa bezbjedonosnog aspekta, već u kontekstu svih političkih procesa koji se dešavaju u Evropi. Put u NATO nema alternativu“, kaže Pajović.

Na opasku da nakon nekoliko otvorenih prijetnji Crnoj Gori zbog budućeg članstva u NATO, Rusija sada od članica NATO-a traži da ne ratifikuju pristupni protokol sa Crnom Gorom, predsjednik Skupštine ističe da je put Crne Gore vrlo jasan.

“Mi znamo šta je naš spoljnopolitički interes, to je nezaustavljiv put. Da li će neko pokušavati na tom putu da nas ospori? Moguće. Na kraju krajeva, imamo i domaće političke snage koje su upućivale pisma zemljama članicama NATO-a. Koliko je to uspješno, najbolje se može vidjeti po primjeru Albanije, gdje nismo imali nijedan glas protiv ratifikacije pristupnog protokola, kao i kod Slovenije, gdje su bila tri glasa protiv. Mislim da bi bilo dobro da svi svoju energiju i snagu trošimo na nešto što je konstruktivno, jer ovaj put Crne Gore je nezaustavljiv, to je put koji je Crna Gora odabrala, i mi ćemo biti tamo, šta god ko neko radio ili pokušavao“, ističe Pajović.

Razum da zamijeni emocije

Na pitanje da li i ostale zemlje regiona vidi u NATO u skorijoj budućnosti, Pajović poručuje da kada prođe malo vremena, siguran je da će racionalnost zamijeniti emocije.

“Mi još uvijek imamo emotivni doživljaj NATO-a u zemljama Zapadnog Balkana, ali i u dijelu Crne Gore. Međutim, apsolutno sam siguran da na području na kome su svakih nekoliko decenija izbijali ratovi, gdje je praktično svaka generacija učestvovala u ratovima, što je i sprečavalo da ovaj dio svijeta ekonomski napreduje, ja sam sasvim siguran da je perspektiva, ne samo Crne Gore već svih zemalja Zapadnog Balkana upravo u NATO integracijma. Tim prije što u Evropi imamo dešavanja koja imamo, imamo bezbjednosne faktore u svijetu, tako da sam siguran da će za malo vremena pobijediti racionalnost u odnosu na emotivne, a onda i politikanske stvari koje danas imamo kada su u pitanju objašnjavanja građanima zašto je put u NATO dobar ili nije dobar“, kaže Pajović.

On je ubijeđen da je Crna Gora sidro stabilnosti, faktor mira i stabilnosti koji postoji na Zapadnom Balkanu.

“To smo pokazali posljednje dvije decenije. Podsjetiću, Crna Gora je jedina država u okruženju koja nije imala ratna dešavanja, veoma smo ponosni na multietnički i multuvjerski sklad koji u Crnoj Gori ne stanuje od juče, već stanuje vijekovima na ovom području. I na kraju, priznaćemo da politička stabilnost, koja je na kraju krajeva i zahvaljujući Pozitivnoj Crnoj Gori konstanta, daje mogućnost da proces EU i NATO integracija ide putem kojim ide“, ističe Pajović.

Komentarišući neriješeno pitanje granice sa Hrvatskom, kao i sporenje unutar Kosova oko granice sa Crnom Gorom, Pajović poručuje da su to otvorena pitanja koja ne izazivaju bilo kakve poramećaje između država.

“Legitimno je imati otvorena pitanja. Nijedno otvoreno pitanje, ma koliko suprotno razmišljali po pitanju Sutorine, Prevlake ili granice sa Kosovom, nije izazvao nikakve vrste poramećaja. To je nešto što ohrabruje. Ubijeđen sam da ćemo sva otvorena pitanja rješavati mirno, u hodu“, kaže predsjednik crnogorske Skupštine.

Imponuje dobar odnos s Turskom

Na pitanje kako vidi odnose Crne Gore i Turske, Pajović naglašava da je jako važno da je Turska zahvaljujući svojoj diplomatiji jako prisutna u Crnoj Gori.

“Postoji veliki broj investitora koji su došli u Crnu Goru. Pomenuću investicije u opštinama Bar, Nikšić, na sjeveru države, uz razvojnu agenciju TIKA, koja je uradila mnoge razvojne projekte. Sve je to ono što je jako dobro i vidimo da se taj trend nastavlja. Ubijeđen sam da ti odnosi mogu da idu uzlaznom linijom, jer postoji mnogo toga što Crnu Goru spaja s Turskom. Turska je kao što znamo dugo vremena bila najbrže rastuća ekonomija u ovom dijelu svijeta i nama svakako imponuje da imamo dobre odnose sa jednom velikom zemljom, koja ima veliki broj respektabilnih investitora i zemljom koja je spremna da ulaže u Crnu Goru“, ocjenjuje Pajović.

Politička scena u Crnoj Gori posljednjih mjeseci privlačila je pažnju javnosti i van Crne Gore.

Protesti dijela opozicije, kao i kriza unutar vladajuće koalicije, rezultirali su političkim sporazumom, prema kome je opozicija ušla u kabinet premijera Mile Đukanovića, kako bi kontrolisala državne resurse uoči najavljenih izbora u oktobru.

Pajović konstatuje da je Crna Gora danas država u kojoj više nema bojkota državnog parlamenta i u kojoj se svakog dana raspravlja i usvajaju zakoni, koji su neophodni za unutrašnju i vanjsku politiku.

“Danas imamo sve ono što ne bi smo imali da je odluka od 27. januara, kada smo podržali Vladu, bila drugačija. Neću biti skroman, već realan, i reći da je tu ogromna zasluga Pozitivne Crne Gore. Cijenim da apsolutno svi možemo konstatovati kvalitet odluke koju smo donijeli 27. januara, kada smo uslovili tadašnjem kabinetu Vlade da u novu Vladu uđu opozicioni predstavnici. Nakon 27 godina, imamo malo drugačiji politički ambijent. Ali ambijent koji garantuje demokratske promjene koje su se jednim dijelom i desile. Imati opoziciju na četiri ministarska mjesta, na poziciji potpredsjednika Vlade, kao i na poziciji predsjednika Skupštine, sve to stvara jedan dobar preduslov za ono što nam je svima imperativ u ovom periodu, a to je priprema za održavanje izbora koji ne trebaju da imaju nikakvu sumnju kada su u pitanju fer i demokratičnost“, kaže Pajović.

Pozitivna Crna Gora, čiji je Pajović lider, otkrila je 2012. godine mehanizam kupovine glasova koji je kasnije nazvan afera „Snimak“. Pajović vjeruje da se sada stekli uslovi za fer izbore.

“Otkrivanjem mehanizama načina pobjeda u prošlosti, uradili smo ako puno. Ali isto tako mislim da smo 27 .januara, kada smo dali uslovljenu podršku Vladi, upravo na bazi afere „Snimak“, dali i model koji garantuje da takvih stvari više ne može biti. Mi smo tražili da opozicija uđe u one resore odakle se mogu kontrolisati zloupotrebae državnih resursa u partijske svrhe. Ali i na ona mjesta koja će garantovati čišćenje biračkog spiska i formiranje biračkog spiska sa kojim će se saglasiti svi. Mogu da kažem da su stvoreni važni preduslovi i da su mehanizmi sada u rukama opozicije. Mi smo ti koji smo tražili da te poluge moći, za koje smo optuživali vladajuću elitu da ih zloupotrebljava, dobili smo to, dato nam je da upravljamo tim resorima, sada je odgovornost na nama. Vjerujem da možemo stvoriti ambijent koji će biti mnogo više demokratski nego što je bio 2012. godine, kada su u pitanju fer i slobodni izbori“, kaže Pajović.

Vlast i opozicija 

Crna Gora jedina je postkomunistička zemlja na Balkanu gdje vlast nije promijenjena 27 godina. Pajović smatra da su građani tokom 27 godina gotovo uvijek birali između dva zla.

“Nažalost, u Crnoj Gori postoje političke i istorijske podjele koje nijesu stare 27 godina. Alternativa postojećoj vlasti jesu one snage koje se zalažu za okretanje prema Istoku, koje se zalažu za mnoge stvari koje generalno nijesu dobre za Crnu Goru. Da ne pominjem o mnogim idejama koje su se dešavale prije nekoliko decenija, koja su na našu sreću postala prošlost, ali mnogi recidivi prošlosti i dalje stanuju u glavama pojedinih političkih protivnika kada je u pitanju Pozitivna Crna Gora, ali isto tako i kada su u pitanju unutrašnje i spoljnopolitičke prilike u Crnoj Gori. Građani Crne Gore su uvijek bili na raskršću, nekako mi se čini da su u ovih 27 godina uvijek birali između dva zla, i pitanje je šta je to manje zlo“, kaže Pajović.

Ne smatra da je za Crnu Goru dobro da bude van EU i NATO-a, kao što i ne misli da je dobro da svojim biračima obećavaju nešto što je nerealno i što Crnu Goru vraća u prošlost.

“Ovo govorim na bazi posljednih stranačkih diskusija koje su se čule u parlamentu, gdje vidimo da u glavama pojedinih još uvijek postoje određene zastave, marširanje u druge zemlje i tome slično. Čini mi se da je to razlog nemanja ili nedostatka kvalitetne i snažne alternative postojećoj vlasti uticalo da ta vlast ne bude smjenjivana. Mi smo to najbolje mogli da primijetimo 27. januara. Alternativa ovome što smo uradili, uslovljeno podržali Vladu, i omogućili da opozicija nakon 27 godina uđe u vlast, bez obzira na sve razlike, alternativa tome je bila da dovedemo na vlast one snage koje se zalažu za ono za šta se ne zalaže Pozitivna Crna Gora“, kaže Pajović.

Kako ističe, ubijeđen je da su za budućnost Crne Gore mnogo bolje evropske integracije u odnosu na euroskeptike, mnogo su bolje evolutivne nego revolucionarne promjene i protesti.

“Za Crnu Goru su bolje NATO integracije od približavanja određenim istočnim zemljama. Kada opozicija bude dovoljno sazrela i bude odbacila ideje u formi vojnih kaputa, koje još uvijek nosi na svojim leđima, govorim na bazi kaputa koje smo često imali prilike da vidimo, koji su teški, upravo tako se mora razmišljati o odbacivanju određenih šinjela punih ideja koje nemaju budućnost. Te ideje su izgubile mnogo godina, da ne kažem decenija unazad, i iluzorno je očekivati, bez obzira na trenutnu političku korist koja se gleda po broju mjesta u parlamentu, te bitke su izgubljene ne danas, ne sjutra. Te ideje su izgubljene juče, prije godinu dana, prije 15 godina“, ocjenjuje Darko Pajović.

Rječnik izazvao uznemirenost 

Crnogorski predsjednik Skupštine dobio je u petak otvoreno pismo od strane Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. U pismu se od Pajovića traži da reaguje na objavljivanje Rječnika crnogorskog jezika i da zaustavi njegovu distribuciju, zbog vrijeđanja osjećanja Bošnjaka i Albanaca u ovom rječniku.

Pajović ističe da je činjenica da “imamo određenu uznemirenost kod određenog broja građana Crne Gore, nezavisno kako je njihovo ime i prezime“.

“Ono što ja mogu da poručim, da je Crna Gora na polju multietničkog sklada toliko snažna da niko u Crnoj Gori ne smije imati osjećaj ugroženosti zbog bilo čega. Spreman sam da radim da taj osjećaj nema nijedan građanin Crne Gore“, zaključio je Pajović.