Posljedice korona epidemije najteže po mikro preduzeća, polovina prekinula sa radom
Savjet za konkurentnost upoznao se na danas održanoj X sjednici u proširenom sastavu, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, Finalni nacrt Privremenog izvještaja o ekonomskoj procjeni uticaja COVID-19 na ekonomski sistem Crne Gore i perspektive rasta sa preporukama koji je izradila Stalna misija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.
Dokument, koji su na sjednici prezentirali stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova i koordinator izrade direktor PricewaterhouseCoopers za Jugoistočnu Evropu Igor Lukšić sadrži ekonomsku procjenu uticaja koronavirusa na mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike i na perspektivu privrednog rasta Crne Gore.
U dokumentu je navedeno, među ostalim, da je u krizu izazvanu pandemijom koronavirusa Crna Gora ušla sa realnim rastom BDP-a u 2018. od 5,1% i 3,6% u 2019. godini, rastom zaposlenosti na rekordni nivo i sa poboljšanom fiskalnom pozicijom koja uključuje smanjenje fiskalnog deficita sa 4,6% BDP-a u2018. na 3% u 2019. godini, nastavkom pozitivnih trendova u bankarskom sektoru, ublaženim eksternim neravnotežana, ali i povećanim javnim dugom.
U dokumentu su navedeni podaci o posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa i o mjerama koje je Vlada preduzela kako bi ublažile posljedice krize po privredu i zaposlene.
Na sjednici je rečeno da je sprovedena anketa pokazala da ogromna većina poslodavaca najvažnijom smatra Vladinu mjeru subvencije zarada zaposlenima.
Istraživanje sprovedeno u okviru izrade dokumenta pokazalo je da su posmatrano sa aspekta broja zaposlenih, najizloženija negativnim uticajima COVID-19 mikro preduzeća, od kojih je više od pola u potpunosti prekinulo sa radom.
Velika preduzeća su pokazala značajno veću otpornost na efekte krize, ona su u najvećem procentu (38%) bila u potpunosti operativna, dok je 13% njih u potpunosti prekinulo sa radom.
„COVID-19 kriza je nanovo pokazala da očuvanje (srednjoročne) makroekonomske i finansijske stabilnosti predstavlja ključ za unapređenje otpornosti na ekonomske šokove, te da takva stabilnost predstavlja nužan uslov za održavanje visokih nivoa rasta na srednji rok“ – navedeno je u dokumentu.
U dokumentu su ponuđene kratkoročne, srednjoročne i dugoročne preporuke koje naglašavaju potrebu razvoja novih, alternativnih scenarija, jer je neizvjesno kako će se epidemija COVID-19 razvijati, najmanje u narednih 12 mjeseci, kako u Crnoj Gori, tako i u Evropi i globalno.
Predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, rekao je zaključujući raspravu po ovoj tački dnevnog reda da je država sa dva paketa mjera uradila sve što je moguće kako bi olakšala privredi i zaposlenima posljedice pandemije.
„Ovo vrijeme traži saglasnost, solidarnost i zajedničku akciju socijalnih partnera. Ne može sve probleme rješavati Vlada sama“, kazao je premijer.
A.K.
