Potraga za naftom: Za ekologe smrtna presuda, za ministarstvo je proizvodnja energenata

“Ovo malo parče zemlje ako nam unište, šta će ostati. Granice su za ograničene”. Tim riječima ugovor opisuje slikarka Ružica iz Bara.

Njen sugrađanin Rajko za CdM kaže da niko neće doći da se kupa u prljavo more Crne Gore.

“Kad se zaprlja more od nafte morska obala će ga brzo donijeti. Ko će onda da se kupa?! Pa, platforme će biti na svega par kilometara od obale”, kazao nam je on.

Nataša Kovačević iz NVO Green Home kaže da ćemo potpisivanjem Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore ustvari potpisati smrtnu presudu za 25. godišnjicu ekološke države.

“Osuđujemo potpisivanje ugovora kojim se potpisuje i smrtna presuda obalnom turizmu i sa čijim ekološkim i ekonomskim posljedicama nije upoznato više od 80% građana na primorju. Dočekali smo da u godini koju je čitava svjetska nauka i javnost proglasila presudnom za spas klime, mi krećemo u avanturu prekopavanja podmorja i potrage za fosilnim gorivima pogoršavajući time dodatno stanje životne sredine”, kazala je Kovačević.

“Građani nemaju garancije da neće doći do izlivanja nafte, uništenja morskog biodiverziteta i obala. Crna Gora nema opremu i ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte. Kako misli kontrolisati rad korporacija kao što je ENI koja broji preko 400 izliva nafte godišnje i to u obalnom području koje je visokopodložno zemljotresima. Turisti će izbjegavati našu obalu jer sigurmo da niko neće da se kupa gdje su platforme”, dodala je ona.

Ekološkinja iz Hrvatske Dušica Radojičić kaže da je glavno pitanje šta građani imaju od istraživanja.

“Zbog jednog izlivanja nafte u Crnoj Gori, građani će patiti narednih 50 godina. Da li je iko razmislio kolika bi bila šteta u turizmu”, kazala je ona za CdM.

Hrvatska je, ističe ona, prepoznala da ovaj projekat nema ni ekonomskog ni ekološkog smisla.

“Građani Crne Gore, nije kasno. Može se reagovati. Iznenadilo nas je što Crna Gora, koja je ekološka država, namjerava da ekploatiše naftu”, kazala je Radojičić.

Ministarstvo o nafti: U CG će doći svi oni koji već 40 godina posjećuju Jadran

Na sve ove tvrdnje reagovalo je Ministarstvo ekonomije.

Oni na prozivke odgovaraju da će u Crnu Goru doći oni turisti koji već 40 godina dolaze u zemlje Jadrana koje u čitavom tom periodu istražuju i proizvode naftu i gas.

“To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istražnih buština. Ili oni turisti koji posjećuju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istražne aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih buštona. Da ne govorimo o turistima Grčke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od 8 do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina”, navodi se u reagovanju ministarstva.

U saopštenju se navodi da se Jadranu nafta i gas istražuju i proizvode skoro pola vijeka, a ovo područje ostaje poznato kao atraktivna turistička destinacija.

“To je i najbolji dematnij tvrdnji iznijetih na današnjoj konferenciji za medijie NVO sektora povodom projekta istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori. Protivnici projekta nisu javnosti objasnili kako je Italija sa toliko istražnih bušotina, od kojih 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih, kao i 100 plinskih platformi, u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija? Ili kako je Hrvatska, sa pomenute 133 bušotine, takođe poznata turistička adresa ali i zemlja koja ima razvijenu industriju proizvodnje i prerade ribe? I u Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama”, poručuju iz Ministarstva.

Oni kažu da posmatrajući samo oblast Jadrana mogu da se vide primjeri uspješnog suživota turizma, osjetljivog eko sistema i naftne industrije.

“Da ne govorimo o brojnim pozitivnim primjerima iz svijeta – dovoljno je pomenuti Norvešku i dvije činjenice u vezi sa tom državom: zemlja koja je uspješno valorizovala svoj prirodni resurs i zemlja koja je među tri najveća izvoznika morskih plodova. Jasno je da zemlje na Jadranu ne samo da se ne bore protiv proizvodnje ugljovodonika, naprotiv, intenzivno i istražuju i proizvode. To je pravac kojim ide i Crna Gora”, kažu iz ministarstva.

Javnost je, kako dodaju, prepoznala činjenicu da se protivnici svih projekata u energetici, počev od malih i velikih hidroelektrana, preko vjetroelektrana, iskorišćavanja termopotencijala, pa do projekta istraživanja nafte i gasa, takvim pristupom zalažu da Crna Gora ne proizvodi, već uvozi energente.

“Jasno je da to nikako nije u prilog građanima i razvoju države”, zaključuje se u reagovanju.

(CdM)