Povučen unaprijeđeni Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI)
Sporni Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) ostaće na snazi izgleda duži period jer je unaprijeđena verzija propisa nedavno povučena iz skupštinske procedure. Sagovornici “Dana” ukazuju da je to korak unazad i mogućnost i dalje skrivanja korupcije, bogaćenja funkcionera i izbornih zloupotreba.
Prosto je poražavajuće da vlada kojoj su “usta puna” transparentnosti povlači izmjene zakona o SPI, koji je sadržao niz kvalitetnih rješenja da se značajno unaprijedi pravo javnosti da zna kako se troši novac na centralnom i lokalnim nivoima i generalno kako se upravlja državom i opštinama, ocijenila je u izjavi za “Dan” Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
” Da je usvojen u parlamentu, zakon je trebalo da počne da se primjenjuje od početka naredne godine i doveo bi do toga da se prvi put proaktivno objavljuje čitav set podataka o zapošljavanjima, zaradama, potrošnji, prihodima, subvencijama, kreditima… Obaveza se odnosila na centralne i lokalne organe vlasti, ali i na sva državna i lokalna javna preduzeća. Iako je bio zadržao poresku tajnu, što je loše rješenje, ali i izuzuće da se informacije mogu odbiti zbog zaštite privatnosti, ipak se ta ograničenja nijesu odnosila na javne funkcionere i sa njim povezana lica u smislu zakona o sprečavanju korupcije, bez obzira da li su članovi zajedničkog domaćinstva. To je trebalo da doprinese lakšem otkrivanju skrivene imovine javnih funkcionera, od kojih se mnogima životni stil ne može opravdati redovnim prihodima ” ocijenila je Mrdovićeva.
Ministarstvo: Razmotrićemo predložena rješenja
Iz Ministarstva javne uprave kazali su “Danu” da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o slobodnom pristupu informacijama povučen iz skupštinske procedure imajući u vidu činjenicu da je Vlada Crne Gore donijela odluku da iz skupštinske procedure povuče sve predloge zakona utvrđene u mandatu 42. Vlade Crne Gore.
“Sa ovim u vezi, Ministarstvo javne uprave će još jednom razmotriti predložena zakonska rješenja kako bi osiguralo sve normativne pretpostavke za funkcionisanje sistema zaštite prava građana na pristup informacijama i omogućilo maksimalnu moguću transparentnost koja je na korist građanima i cjelokupnom društvu ” naveli su u odgovorima “Danu”.
Ukazuje da je trenutno važeći zakon, čiji je tvorac Demokratska partija socijalista (DPS), izuzetno loš, a povlačenje kvalitetnijih rješenja direktno pogoduje sakrivanju koruptivnih poslova, nezakonito stečenoj imovini javnih funkcionera ili zloupotrebama državnih resursa i novca iz javnih izvora u izbornim kampanjama.
“Stiče se utisak da se već na startu manjinske vlade (izabrane na neustavan način) vrlo snažno reflektuje uticaj upravo DPS-a, kome je u najvećem interesu da se sakriju brojni sumnjivi poslovi i trošenja novca iz državnog i lokalnih budžeta, jer je godinama bio na vlasti, te im nikako ne odgovara zakon, koji će “otvoriti” mogućnost dobijanja niza podataka iz ranijeg perioda. Takođe, javnost ima potpuno pravo da zna kako se trošio novac i nakon 30. avgusta 2020. godine, kada je DPS postao opozicija, do njegovog ponovnog povratka na vlast, kroz podršku manjinskoj vladi, kao i kako manjinska vlada troši pare građana. Ono što je takođe indikativno jeste da se naredne godine očekuju redovni predsjednički izbori, a mnogi ne isključuju mogućnost organizovannja vanrednih parlamentarnih izbora, pa njihovo organizovanje po postojećem zakonu o SPI daje prostor da će potrošnja u izbornim kampanjama u velikoj mjeri ostati “iza očiju javnosti”, što ostavlja prostor za brojne zloupotrebe. U svakom slučaju, jako je loše što se zadržava postojeći loš zakon, jer on znači da se “zamrzava” postojeće stanje netransparentnosti i svakako će imati dugoročno negativne posledice na ukupne demokratske procese u zemlji, ocjenjuje Mrdović.
Ekspert za oblast zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović kaže u izjavi za “Dan” da povlačenje propisa nije dobra poruka, pogotovo ako znamo da zakon od 2017. godine je bio dva koraka unazad, u odnosu na prethodno stanje kada je u pitanju pravo javnosti da zna.
” Bojim se da će ovo odlaganje biti na štetu medija, građana, NVO i svih onih koji žele da znaju kako ko i na koji način troši pare poreskih obveznika. Ukoliko bi dopune Predloga zakona išle u pravcu jasnijeg definisanja obaveze savjeta Agencije za slobodan pristup informacijama da meritorno odlučuje o žalbama kao drugostepeni organ, zatim potpunom elimisanju poreske i poslovne tajne, kao razloga za odbijanje zahtjeva o spi, i sprečavanja mogućih zloupotreba javnosti da zna, to bi značilo poboljšanje teksta u odnosu na ono što je upućeno skupštini. Apelujem da barem do oktobra imamo propis pred poslanicima ” očekuje Lacmanović.
