Predsjednica Skupštine uručila Trinaestojulske nagrade

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uručila je večeras
Trinaestojulske nagrade za 2022. godinu dobitnicima Jeleni Tomašević, Senadu
Gačeviću i Andreju Nikolaidisu.
Ovom prilikom, predsjednica Đurović je kazala da je Trinaestojulski ustanak,
svojom masovnošću i duhom zajedništva u otporu okupatoru, prevazišao granice
Crne Gore i time ostao zabilježen kao jedan od najznačajnih događaja u evropskoj
istoriji proteklog vijeka.
„Ovaj događaj je najplemenitija i najuzvišenija vrijednost Crne Gore, koja nas
istovremeno podsjeća na ogromne žrtve naših predaka i opominje da se njihovog
djela i pregnuća moramo sjećati sa posebnim pijetetom i dužnom pažnjom. U
obavezi smo, ne samo danas, nego svakog dana, da podsjećamo sebe i generacije
koje dolaze na heroje pale za slobodu naše otadžbine, njihovo pregalaštvo i uzvišeni
cilj koji ih je vodio i nosio tokom surovih dana rata – da nam ostave slobodnu i
sigurnu zemlju“, navela je ona.
Ističući da je danas, kada obilježavamo 144 godine od Berlinskog kongresa i
81 godinu od Trinaestojulskog ustanka, naša zemlja napravila brojne pomake, ali i da
je pred nama još dosta obaveza kako bismo izgradili državu u kojoj će se svaki
građanin osjećati sigurno, dostojanstveno i ravnopravno. Ona je poručila da Crna
Gora mora biti demokratska, građanska i evropska država, država socijalne pravde i
jednakosti, država međunacionalnog i međuvjerskog sklada i suživota, država
slobodnih i pomirenih pojedinaca, kao i država ekonomskog i svakog drugog
prosperiteta.

_______________________________________________________________________

Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 10, 81 000 Podgorica
tel: +382 20 404 578 ; +382 20 404 579 , fax: +382 20 242 192

www.skupstina.me

Predsjednica Đurović je podsjetila da svi pojedinci koji vrše odgovorne
dužnosti moraju dati maksimalan doprinos u ostvarenju pomenutih vrijednosti. „Sa
ovog mjesta želim da poručim da ne smijemo skrenuti sa puta antifašizma koji je
plaćen krvlju i koji predstavlja putokaz našim i dolazećim generacijama. Svjesni
odgovornosti trenutka u kojem se nalazimo i obaveza prema našim građanima,
radićemo sve da u miru i prosperitetu razvijamo skladan suživot u našoj zajedničkoj
kući.“
„Potrebno je da se izborimo, prije svega, sa sobom, sa svojim ambicijama i
sujetama, jer su vjekovi iza nas, ali i pred nama. Da bismo bili jaka i poštovana
država, sami je moramo poštovati, odoljeti nerealnim pritiscima i ne dozvoliti da se
zaustavi evropski put Crne Gore i izostane borba za njeno pravno osnaživanje i
jačanje institucija. U tom smislu, moramo odgovoriti izazovima koji su pred nama, i
našu zemlju, kao predvodnicu u regionu, uprkos pritiscima i spoticanjima, uvesti što
prije u evropsku porodicu naroda“, kazala je predsjednica Skupštine.
Čestitajući dobitnicima, Đurović je izrazila očekivanje da će i njihovo buduće
stvaralaštvo doprinositi afirmaciji Crne Gore i njenih tradicionalnih vrijednosti, kao i
izgradnji sloge i zajedništva u njoj.
U okviru svečanosti prisutnima se u ime Žirija obratila predsjednica Jasmina
Nikčević, koja je zahvalila laureatima na postignutom stvaralaštvu, naglasivši da je
njihov rad "svojevrsna potvrda da vječita iskra 13. jula živi i traje u djelima ovakvih
umjetnika, kroz čudesnu sublimaciju vrhunske kreativnosti, snage, slobode,
kosmopolitizma."
U ime ovogodišnjih dobitnika, prisutnima se obratio književnik Andrej
Nikolaidis, koji je kazao da je ustankom 13. jula „po kojem nagrada koju danas
ponizno primam nosi ime, počela crnogorska borba protiv ovozemaljskog, fašističkog
zla koje će koju godinu kasnije biti poraženo“. Prema Nikolaidisovim riječima, 13. jul
predstavlja najveći datum u crnogorskoj istoriji „datum koji simboliše antifašizam, koji
je jedna od najvećih živih vrijednosti ovog nikad ciničnijeg svijeta.“
„Ustanak koji su Crnogorci podigli 13. jula dovršen je pobjedom u Drugom
svjetskom ratu. Istorija se smije ideji konačnih pobjeda i konačnih poraza. Danas
mnogi u Crnoj Gori tvrde kako je pitanje civilizovanosti, takoreći građanskog bontona,
ignorisati fašizam i sa njim praviti kompromise i takozvana „istorijska pomirenja”.
Niske pobude obično se maskiraju u uzvišenu retoriku. Izdaja, pa i izdaja vrijednosti
13. jula, po pravilu se prikazuje kao zalog za bolje sjutra“, rekao je Nikolaidis.