Đurić: Srbija će u vezi sa ovom rezolucijom da mjeri ko se postavlja prijateljski

Šef srpske diplomatije Marko Đurić kazao je da, ako dođe do ulaganja amandmana Vlade Crne Gore na predloženu Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici, to liči na “pranje savjesti” kako pred javnošću u Crnoj Gori ne bi izgledalo “da su protiv bratske Srbije”.

“Srbija će prema odnosu u vezi sa ovom rezolucijom da mjeri ko se postavlja prijateljski, koga možemo da smatramo prijateljem, a koga partnerom. Borićemo se za nove prijatelje, ali ćemo dapravimo razliku”, kazao je Đurić.

Vlada Crne Gore planira da preda dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici u cilju postizanja što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu, potvrđeno je nezvanično “Vijestima” u Vladi.

Prvi amandman glasi da “ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”, a drugi da se “potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”.

Više ministara koje je kontaktirala TV Vijesti, kažu da nijesu upoznati da ovakav prijedlog postoji, a time ni sa njegovim sadržajem.

Usaglašenim tekstom Rezolucije o Srebrenici 11. juli proglašava se Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine.

“Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i obrazovni sistem, razvijanjem odgovarajućih programa, u znak sjećanja, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja pojave genocida u budućnosti“, navodi se u tekstu rezolucije, o kojem će se izjasniti Generalna skupština UN-a.

U rezoluciji se dalje “osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici“.

Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici, kako bi imale dostojanstven pokop i poziva se na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.

U rezoluciji se pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara UN-a se traži da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši sa svojim aktivnostima priprema za 30. godišnjicu 2025. godine, kao i da skrene pažnju svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva da poštuju ovu rezoluciju.

“Pozivaju se sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane na obeležavanje Međunarodnog dana, uključujući posebne svečanosti i aktivnosti u znak sjećanja i pošte žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti“, navodi se u predloženim zaključcima rezolucije.