Rječnik je nasrtaj na manjine

Oni su od Ministarstva nauke zatražili da zabrane stavljanje u bilo koju vrstu prometa izdanja Rječnika. S druge strane, iz CANU-a je saopšteno da Savjet za izradu rječnika preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost projekta, kao i za sve eventualne nedorečenosti.

Najprije je reagovao poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj, koji je u znak protesta ovog rječnika odlučio da bojkotuje sjednice crnogorskog parlamenta, zbog ophođenja u Rječniku prema Albancima.

Đeljošaj je negodovao zbog termina “albanizacija” i “albanizirati”. Termin “albanizacija“ u Rječniku je objašnjen kao nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima.

Suljo Mustafić, poslanik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, ocjenjuje da se u Rječniku na najgrublji mogući način vrijeđaju prvenstveno pripadnici islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, a onda i pripadnici bošnjačkog i albanskog naroda.

“Riječ je o otvorenom nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori, u ovom slučaju Albanaca i Bošnjaka. Pod odrednicom Bošnjak stavlja se da je stanovnik Bosne, što može u neku ruku biti tačno. Ali, u drugom značenju se govori da je to pripadnik južnoslovenskog naroda. A u trećem značenju, kojega nema, a koje bi trebalo biti prvo, jeste da je to stanovnik Crne Gore, odnosno pripadnik naroda koji čini deset posto populacije, te da je to narod koji je utemeljen u Crnoj Gori, koji je stariji na ovim prostorima nego država koja se tako danas zove. Bošnjaci su ulazeći u Crnu Goru unijeli svoju kulturu, tradiciju, jezik i običaje, i postali su dio države Crne Gore”, kaže Mustafić.

Na pitanje da li iza svega stoji neznanje ili loša namjera, Mustafić vjeruje da ima i jednog i drugog.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca i poslanik Force, ističe da ono što se vidjelo u Rječniku, je za njih “uvredljivo, i stvara jaz između Albanaca i CANU-a”.

“Sigurno da ne očekujemo samo povlačenje Rječnika, već i izvinjenje tog redakcijskog tima, za koje vidimo da nema raspoloženja. Mislim da bi intelektualci i akademici trebali da se distanciraju od ovog rječnika”, kazao je Nimanbegu.

Suljo Mustafić poručuje da ga ne bi čudilo da je ovakav Rječnik izdala “neka kraljevska srpska akademija iz 19. vijeka ili, pak, nekakva akademija Republike Srpske iz 90-ih godina”.

Iz CANU-a nije bilo moguće dobiti komentar o ovoj temi. Ipak, ova organizacija je izdala saopštenje, u kojem navodi da Savjet za izradu rječnika preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost projekta, kao i za sve eventualne nedorečenosti.

(Anadolija)