Sa liste projekata CANU uklonjen Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika
Istraživanje Pobjede ukazuje da on neće uslijediti u dogledno vrijeme.
Predsjedništvo CANU nije donijelo formalnu odluku o obustavljanju rada na Rječniku, ali očigledno ima nove prioritetne ciljeve u oblasti leksikografije. Na pitanje o statusu i sudbini Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika Služba za odnose sa javnošću Crnogorske akademije nauka i umjetnosti potvrdila je za Pobjedu da postoji samo odluka Predsjedništva CANU o povlačenju iz distribucije prvog toma Rječnika, donesena nakon Deklaracije o Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika koju je usvojila Skupština Crne Gore. Ovom odlukom sugerisano je CANU da povuče kompletan tiraž te publikacije zbog brojnih politički nekorektnih i neprimjerenih definicija i shvatanja.
“Nakon donošenja Rezolucije o Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika od strane Skupštine Crne Gore (30. jula 2016) obustavljena je dalja distribucija Rječnika”, saopšteno je Pobjedi iz Službe za odnose sa javnošću Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, uz poruku da se Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU i danas tretira kao „kapitalan projekat koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.
Odluka o trajnom arhiviranju projekta „Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika“, na nivou Predsjedništva CANU, očigledno, nikada nije donesena.
Međutim, u nastavku odgovora na Pobjedino pitanje što CANU planira s Rječnikom crnogorskog književnog i narodnogjezika ima elemenata koji otvaraju mogućnosti da se rekonstriuše dalja sudbina projekta koji je u vrijeme kada je na čelu CANU bio akademik Momir Đurović najavljen euforičnom porukom da to djelo „predstavlja temelj za crnogorski identitet poklon je obilježavanju desete godišnjice obnove nezavisnosti države Crne Gore“.
Prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika sadrži 12.018 riječi koje počinju slovima A, B i V izašao je iz štampe u martu 2016. godine. Nakon toga, nastavljeno je sa obradom riječi koje počinju slovima G i D (obrađeno još 10.015), što sa leksikom publikovanom u prvom tomu Rječnika čini preko 20.000
Na skupštini CANU, nastavak rada na Rječniku zagovarali su Momir Đurović, Jevrem Brković i Šerbo Rastoder. Nijesu naišli na razumijevanje kolega. Odluku o sudbini Rječnika treba da donese Savjet Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnost „Petar Drugi Petrović Njegoš“ leksikografski obrađenih leksema. Poslije toga prestao je rad na Rječniku. Ovaj značajni leksikografski obrađen i redigovan materijal čuva se u elektronskoj formi u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti navodi se u odgovoru Službe za odnose sa javnošću CANU. Znamo, dakle, što je urađeno i đe se to što je urađeno čuva. Fali samo odgovor na pitanje do kada? Tu nema jasnog odgovora.
Iz CANU poručuju da odluku o nastavku rada na izradi Rječnika crnogorskog književnog i narodnog jezika treba da donese Savjet Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnost „Petar Drugi Petrović Njegoš“. To tijelo konstituisano je 9. juna 2017. godine. Predsjednik Savjeta je akademik Dragan K. Vukčević. Članovi su akademici CANU Đorđije Borozan, Ljubiša Stanković, Pavle Pejović i Nenad Vuković, vanredni član CANU Niko Martinović, Ilija Vujačić, Janko Ljumović, Slaven Ravlić, Marko Petrak i režiser Branko Baletić. Za sada nemaju vremenski određen odgovor na pitanje kada će biti reaktiviran projekat „Rječnik crnogorskog književnog i narodnog jezika“.
(Pobjeda)
