ŠAHMANOVIĆ NAJAVIO: Ponovo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom Jadranu, u fokusu i gradnja LNG terminala u Baru

Naveo je da bi, u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope.

KONAČNO: Nema nafte u Jadranu, ali još ima nade za gas

“Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju” kazao je Šahmanović, piše Bankar.

Kao starteški važan razvojni projekat koji će biti u fokusu rada Ministarstva ukazao je na  stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru, jer bi nam LNG terminal  omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom.

Nenezić: LNG terminal neće biti izgrađen u akvatorijumu Luke Bar

Nenezić: Uspjeli smo, LNG terminal se ne može graditi bez pristanka građana Bara

Ministar Šahmanović je ukazao i da je sektor rudarstva dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu, što je pogrešno, jer rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale.

“Realnost je da se pred ovom Vladom nalazi jedan važan zadatak i velika prilika da Crnu Goru konačno uvede u Evropsku uniju (EU). Crna Gora ima  priliku, ali i odgovornost, da zatvori pregovaračka poglavlja i približi se članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj cilj visoko je na listi prioriteta Vlade i mi smo odlučni da ga ostvarimo. Konkretno, naš prvi cilj jeste  realizacija ključnog mjerila za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima biće ubrzo usvojen po hitnom postupku, a tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u Baru je u pripremnoj fazi. Pored rekonstrukcije skladišta u Baru, koja nije dovoljna za skladištenje obaveznih rezervi goriva, planiramo rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju. Ovo će omogućiti zadovoljenje ukupnih potreba za skladištenjem, kao i poboljšanje tržišne konkurentnosti kompanije Montenegro bonus, jedine državne firme koja se bavi naftnim derivatima”, naveo je on.

Nakon toga, kako je kazao, slijedi ažuriranje Akcionog plana za formiranje naftnih rezervi i nakon usvajanja zakona, biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije.

“Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost, stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja, ispunile međunarodne obaveze i zaštitila ekonomija od naglih promjena u snabdijevanju i cijenama. Sledeća važna aktivnost, za  koju smatram da je  neophodna da se sprovede, je  osnaživanje i optimizacija kapaciteta Zavoda za geološka istraživanja i Uprave za ugljovodonike, ključnih institucija u ovom resoru.Ono što očekujem i želim da podstignem je da kroz jačanje saradnje, komunikacije i koordinacije s ovim institucijama, omogućimo efikasnije donošenje odluka i bržu razmjenu informacija, što će u krajnjem  doprinijeti boljem regulisanju i razvoju ovih oblasti”, rekao je Šahmanović.

Od aktuelnih državnih projekata koji zahtijevaju puno angažovanje u mjesecima koji slijede, pomenuo je izmještanje korita rijeke Ćehotine, koji je projekat od javnog značaja.

“Očekujem ubrzanje aktivnosti na realizaciji ovog projekta, koji je ključan za stabilnu eksploataciju uglja i stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, uz očuvanje prirodnih resursa.Kako bismo poboljšali kontrolu prometa naftnih derivata i biogoriva i suzbili nelegalnu trgovinu, planiramo uvođenje postupka markiranja tečnih goriva nano-tehnologijom. Ova aktivnost treba da ojača kontrolne mehanizme, poboljša kvalitet goriva i spriječi nepravilnosti i zloupotrebe, čime namjeravamo dodatno unaprijeđenje tržišne discipline  i konkurentnosti”, naglasio je on.

Odogvovarajući na pitanja kazao je da je situacija takva, da zemlja sa značajnim potencijalima i bogatstvom u mineralnim sirovinama nema razvijeniju privrednu djelatnost u ovom polju.

“Sektor rudarstva je dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu. Moramo da uvedemo principe društveno odgovornog rudarstva, da u saradnji sa zajednicom i relevantnim institucijama nađemo održive modele, da kreiramo biznis ambijent koji će privući eminentne investitore koji će, uz poštovanje standarda očuvanja životne sredine, uložiti novac u našu zemlju.  Da zaključim, rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje kako bi se osigurala održivost i ekonomska korist. Fokus ćemo staviti na istraživanje novih potencijalnih lokaliteta”, ističe Šahmanović.

Što se razvojnih projekata na sjeveru tiče, izdvoji je projekat izgradnje fabrika cementa i gipsa u Pljevljima.

“Vjerujem da bi ovi projekti u velikoj mjeri  uticali na ekonomiju  Pljevalja, a značajni efekti bi bili prepoznati i na državnom nivou”, dodao je on.

Istraživanje ugljovodonika, kako je pojasnio, prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

“Otkriće ugljovodonika u crnogorskom podmorju moglo bi dovesti do razvoja nove industrije koja bi imala značajan uticaj na povećanje životnog standarda i ekonomski rast države”, smatra Šahmanović.

Pored ostalog, odgovarajući na piranja, kazao je da je Brskovo tema koja je godinama bila aktuelna.

“Ali želim da poručim, kao ministar zadužen za resor rudarstva, da prostora za brigu nema. Vlada Crne Gore je donijela odluku i tu priče više nema. Namjera mi je da pokrenemo nove perspektive, nove razvojne projekte, da zaokružimo legislativu, čime se približavamo zatvaranju jednog od poglavlja važnih za ulazak naše države u EU”, kazao je on.