Šariću, Lončaru i Kaliću čiste krimi biografije, a građani plaćaju greške

Crnogorsko pravosuđe je Dušku Šariću, Jovici Lončaru i Safetu Kaliću “očistilo biografiju” od kriminala i omogućilo da od građana naplate greške, koje su tokom suđenja učinili tužioci i sudije.

To je ocijenila izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, komentarišući tužbu Pljevljaka protiv države.

Ona je kazala da je u takvim postupcima ključno pitanje odgovornosti u pravosuđu, odnosno neznatan broj disciplinskih postupaka u tužilaštvu i sudstvu nakon oslobađajućih presuda.

Šarić i Lončar podnijeli su tužbu protiv države, kojom traže 400.000 eura odštete zbog neosnovanog pritvora.

Oni su 27. septembra prošle godine, nakon tri osuđujuće presude, oslobođeni optužbi za pranje više miliona eura stečenih navodnom prodajom narkotika. Kalić je, takođe, 2016. oslobođen optužbi zbog pranja novca, a u toku su sudski postupci po njegovim tužbama za štetu na imovini vrijednoj 28 miliona eura, napravljenoj dok je njome privremeno gazdovala država od 2011. godine.

Sud je prošle godine presudio da država njegovom bratu i supruzi, zbog neosnovanog pritvora, isplati više od 45.000 eura.

“Ključni problem je pitanje odgovornosti u pravosuđu za takve greške, jer ta greška, s jedne strane, znači da će određeni morati da plate određeni iznos, kako Kalićima, tako Šarićima”, kazala je Ćalović Marković.

“Veći problem je da se ne može nikome dva puta suditi za isto krivično djelo. To znači da je ovim postupcima njima očišćena biografija i dobili su potvrdu da se nijesu bavili kriminalom samo i isključivo zahvaljujući jednom javašluku u pravosuđu za koje nema bilo kakve odgovornosti”.

Ona je rekla da sumnja da je donesena određena vrsta političke odluke da se Kaliću i Šariću “omogući da izbjegnu pravdu”, jer se tolerišu i omogućavaju takva postupanja državnih tužilaca.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović rekao je da su politizovani ključni djelovi pravosuđa – tužilaštvo i policija, i da su u potpunoj funkciji vrha vlasti i pod kontrolom vlasti.

“Zato i novac koji treba dati Šarićima i Kalićima nije bez znanja ključnih ljudi u Crnoj Gori koji su zarobili državu”, kazao je Bulatović “Vijestima”.

Podsjetio je da u vrijeme kada su počeli postupci protiv Šarića i Kalića, policija i tužilaštvo nijesu sarađivali, što je zaključio i skupštinski Odbor za bezbjednost, čiji je Bulatović tada bio član.

“Protiv tog našeg stava javno je bio Milo Đukanović. Inače sa Šarićima su tada bili prijatelji važni članovi DPS-a, a i danas su uticajni. Na čelu ANB-a bio je sadašnji premijer (Duško Marković), a njegovi službenici su bili gosti privatnih slavlja neki od ovih lica”, kazao je.

Predsjednik aktuelnog Odbora za bezbjednost i odbranu Obrad Stanišić (DPS) juče je “Vijestima” rekao da zbog jučerašnje sjednice Skupštine na Cetinju nije stigao da se informiše o slučaju Šarića i Lončara, zbog čega nije bio spreman da komentariše.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopštili su da posljednji primjer ne predstavlja incident, već sve češću praksu: “Koja je rezultat i neizvedenog sistema odgovornosti u pravosuđu”.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović tvrdi da bi morala da postoji najmanje politička odgovornost u izvršnoj vlasti zbog učinjenih šteta državnom budžetu, kao i potencijalnih šteta po osnovu tužbi Šarića i Kalića.

“A takve odgovornosti nema, niti se nazire. S druge strane, imajući u vidu da se upravo aktuelna izvršna i aktuelna sudska vlast stalno međusobno pohvaljuju, a zli jezici kažu da su slizane kao nikada ranije, sve žalopojke iz resornih ministarstava o lošim sudijama i gorim presudama su samo alibi za nemoć i nesposobnost pojedinih državnih struktura da se ozbiljno uhvate u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom”, kazao je Damjanović.

Duško Šarić uhapšen je 2010. godine, nakon što su italijanske vlasti izdale takav nalog u međunarodnoj akciji “Loptice”.

Lončar je uhapšen u maju 2011. godine u Podgorici. U pritvoru su bili do 22. aprila 2014.

Njima se optužnicom stavljalo na teret i da su se u periodu od 24. juna 2006. do 28. februara 2011. godine udružili da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju porijeklo novca, za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga izvršenog na organizovan način u iznosu od 21.353.879,22 eura.

Mersudin i Amina Kalić uhapšeni su 2011. zbog sumnje da su se od 2005. do juna 2011. udružili sa ciljem da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju način pribavljanja novca, za koji su znali da je zarađen od poslova sa drogom u Njemačkoj. Hapšenje je tada izbjegao Safet, koji je bio u bjekstvu sve do kraja oktobra 2014. godine kada je uhapšen u Beču. Nešto kasnije izručen je Njemačkoj, koja ga je tražila zbog šverca heroina 1994. godine.

 “Država nije spremna da se izbori sa organizovanim kriminalom”

Vanja Ćalović Marković tvrdi da država apsolutno nije spremna da se izbori sa organizovanim kriminalom.

“Ili ti postupci ne završe uopšte na sudu ili, kada završe, oni se okončaju na način koji smo vidjeli u slučaju Kalića i Šarića, zbog nekih banalnih grešaka, za koje nema apsolutno nikakve odgovornosti”, pojasnila je Ćalović Marković.

Kazala je da nije samo pitanje odgovornosti pravosudnih organa prema građanima, već i prebacivanje “nezakonitog rada” sudija i tužilaca na naplatu poreskim obaveznicima.

“Jedno je pitanje neznanja u nekim slučajevima i, naravno, za neznanje postoje posljedice, ali drugo je pitanje brutalnog nemara u ključnim predmetima u kojim nije mogao bilo ko da zastupa tu optužnicu, odnosno, bilo ko bez elementarnog znanja da sudi u tim postupcima”.

Ona tvrdi da se u razvijenim i demokratskim zemljama u ovakvim slučajevima traži odgovornost u pravosuđu.

“Zna se tačno ko je to pogriješio i zbog čega je pogriješio i vodi se bilo disciplinski postupak protiv te osobe, bilo krivični postupak ukoliko postoji neka namjera, odnosno ukoliko je postojao interes određeni da se tako nešto namjerno uradi”.

Nema odgovornosti za isplaćenih 11,5 miliona

Saradnica na programima u CGO Tamara Milaš saopštila je da je Crna Gora u posljednjih devet godina isplatila blizu 11,5 miliona zbog neosnovanog lišenja slobode.

“Ministarstvo pravde je u proteklih devet godina dobilo 1.359 zahtjeva za sklapanje sporazuma o naknadi štete zbog neosnovanog lišenja slobode, a zaključilo je 335 sporazuma po kojima je ukupno isplatilo 1.070.460,00 eura. Dodatno, u slučajevima koji nijesu riješeni postignutim sporazumom sa Ministarstvom pravde, već sudskim putem, to jest pokretanjem parničnog postupka putem tužbe protiv države, Ministarstvo finansija je na osnovu sudskih presuda isplatilo 10.381.021,01 eura”, piše u saopštenju CGO.

Konstatovali su da je zabrinjavajuće što potraživanja građana po ovom osnovu postaju dio pravosudne prakse.

“Nema nikakvog sistema utvrđivanja odgovornosti za takve troškove, a nesporne su i ozbiljne i štetne posljedice po ukupan sistem vladavine prava”.

Ocijenili su da bi sistem funkcionalne disciplinske odgovornosti u pravosudnoj organizaciji doprinio unapređenju učinka sudstva i tužilaštva, jer nesankcionisanje sudija ili tužilaca koji su napravili određeni propust u službi urušava i ukupan ugled nosilaca pravosudnih funkcija.

(Vijesti)