ŠĆEKIĆ: Crnogorsko zdravstvo će doživjeti kolaps bez stabilnog finansiranja

Uvođenjem programa ,,Evropa sad“ naše zdravstvo je pretrpjelo teški udar nakon čega smo sprovodili sveobuhvatne analize kao i uporedne prakse zemalja okruženja, koje su primjenjivale ovu poresku politiku koja je nakon kraćeg vremena, zbog ogromnih problema koje su imale u funkcionisanju zdravstva, sistem vratila na ,,staro“, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je u intervjuu za Pobjedu poručio da jedino stabilni sistem finansiranja zdravstva omogućava normalno funkcionisanje ukoliko ne želimo dalje zaduživanje i kolaps.

Kazao je da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti planiraju da obezbijede što bolje usluge pacijentima, bez čekanja, regulisanje dopunskog rada ljekara, a novim investicijama u zdravstvu će se poboljšati i dijagnostika i liječenje.

“Naš prioritetni zadatak i cilj je obezbjeđivanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve građane”, poručio je Šćekić.

Mnogo puta ste pomenuli da je „Evropa sad“ najgori program, koji je unazadio naše zdravstvo i donio mnoge probleme, s druge strane poslodavci negoduju na uvođenje doprinosa. Kako vidite finansiranje zdravstva u budućnosti, jer ovog programa nema ni u mnogo razvijenijim državama od naše?

ŠĆEKIĆ: Posljedice teškog udara koji je pretrpio zdravstveni sistem primjenom programa „Evropa sad“, produkta prethodnog saziva Vlade, kojim su, između ostalog, ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i na taj način sistem zdravstva ostavljen bez sredstava, u proteklom periodu osjetili smo svi – i mi kao donosioci odluka i zdravstveni radnici i građani.

Uprkos svim poteškoćama sa kojima smo se suočavali zbog ovog katastrofalnog projekta, Vlada, kojoj je zdravlje građana u vrhu prioriteta, obezbijedila je nedostajuća sredstva za redovno snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima i sve ostalo što je potrebno za održivost zdravstvenog sistema, a kroz do sada najviše opredijeljen budžet za zdravstvo omogućila i njegovo normalno funkcionisanje.

Jednostavno moramo kroz institucije sistema da riješimo ovaj veliki izazov kako bi obezbijedili održivost sistema zdravstva. Sve ostalo je neodrživo i vodi zdravstveni sistem u nova zaduživanja i kolaps, što ne smijemo i nećemo da dozvolimo.

Oko stabilnog finansiranja zdravstvenog sistema danas imamo opšti konsenzus u državi. I oni koji su van sistema zdravstva, a znaju šta znači stabilan prihod ovih dana su jasno iznijeli svoj stav da je to jedini pravi način da javni zdravstveni sistem opstane.

Zdravstvo je najvažnija oblast svakog društva. Kako vidite unapređenje ove grane i pružanje boljih usluga građanima?

ŠĆEKIĆ: Od početka mandata bili smo riješeni da stvari koje su se decenijama gomilale i ,,uljepšavale“ potpuno ogolimo, damo im pravo ime i suočimo se sa onim što treba da se uradi, a toga ima dosta.

Za kratak period od nekoliko mjeseci mapirali smo brojne nedostatke koji se uglavnom odnose na zastarjelost objekata, medicinske opreme, nepostojanje normativnih akata i procedura i mnoge druge, a sve to zajedno itekako utiče na dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Meni i mom timu jedina politika koja je važna je politika koja pacijenta i njegove potrebe stavlja u prvi plan. Zdravstveni radnici su neraskidivi dio tog sistema. Oni nikako nijesu izopšteni iz politika ministarstva zdravlja, kako to ovih dana neki od njih žele da predstave već su itekako pozvani da zajedno uređujemo sistem koji čine.

Koje se investicije planiraju u zdravstvu?

ŠĆEKIĆ: Gotovo 24 miliona eura investicija trenutno je započeto u zdravstvenom sistemu, neke su u odmakloj fazi, a za neke je u toku priprema dokumentacije i tenderskih postupaka za realizaciju.

Ljetos smo počeli izgradnju Klinike za mentalno zdravlje, a u toku je i izgradnja Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Pri Institutu za javno zdravlje nedavno je počela gradnja Operativnog centra za vanredne situacije vrijednosti preko tri miliona eura. Dalje, devet mikrobioloških laboratorija biće adaptirano i rekonstruisano. Vrijednost ovih radova uključujući i opremu iznosi oko dva miliona eura. U novembru su počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice ,,Dr Vaso Ćuković“ u Risnu. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 2.313.000 eura.

Raspisani su i tenderi za dvije magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću kao i za nabavku skenera za KCCG, kao i tender za rekonstrukciju Opšte bolnice u Bijelom Polju.

Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: izgradnja objekta Opšte bolnice u Pljevljima, Urgentni blok KKCG, Dom zdravlja Siti kvart…

Pomenuti ciklus ulaganja pored sredstava iz budžeta, u značajnoj mjeri su pomognuta IPA projektima Evropske unije, na čemu izražavam veliku zahvalnost, ali i izdacima iz kapitalnog budžeta koji će pokrivati dobar dio investicija i ulaganja.

Da li je dopunski rad ljekara ukinut kako se ovih dana polemiše ili je regulisan kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti?

ŠĆEKIĆ: Na drugačiji način uredili smo dopunski rad za zdravstvene radnike kako bi građanima obezbijedili jednako dostupnu, kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu.

Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, dakle, predviđa da zdravstveni radnik i saradnik, koji je zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, može uz pisanu saglasnost direktora da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ustanovi ili drugoj državnoj zdravstvenoj i obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena.

Ova odredba uvedena je kao potreba da se u svakom trenutku obezbijedi zdravstvena usluga pacijentu u državnim zdravstvenim ustanovama i na taj način izbjegnu liste čekanja, koje su zbog trenutno važeće zakonske regulative u pojedinim specijalističkim granama prilično duge, pa se na pregled čeka mjesecima.

Dakle, dopunski rad se ne ukida već se uređuje na drugačiji način.

Prosjek plata u zdravstvu je sada oko 2.000 eura, što je skoro tri puta više u odnosu na prosječnu zaradu, mislite li da ovaj kadar treba da se više posveti svom poslu za koji ga država plaća?

ŠĆEKIĆ: Želimo partnerski odnos na zdravim osnovama. Nije u redu da u državnom sektoru ostvarujemo sva prava uređena normativnim aktima, a zanemarujemo obaveze. Nije u redu da smo u državnom zdravstvu gdje ostvarujemo prava po osnovu punog radnog vremena, samo do 12 sati, a ostatak radnog vremena idemo u privatne klinike i dočekujemo pacijente koje smo ostavili u čekaonicama Kliničkog centra ili neke druge javne zdravstvene ustanove.

Razumijem da ima i onih građana koji žele i mogu da se liječe u privatnim ustanovama. Ali, hajde da budemo realni i kažemo koji je to procenat? Koliko to ljudi u Crnoj Gori danas može sebi to da priušti?

Razumijem i potrebu ljekara da brinu o svom budžetu. Danas, kada imamo prosjek plata u zdravstvu od oko 2.000 eura, moramo naći kompromis. Takođe, vjerujem da novac nije razlog bavljenja ovim pozivom. Ljekari su humanisti, njih odvaja Hipokratova zakletva od svih ostalih zanimanja i njihovo mjesto.

Pokrenuli smo kontrolu dopunskog rada zadravstvenih ustanova zato što smo od građana dobijali pritužbe da ne mogu da ostvare uslugu u javnim zdravstvenim ustanovama, ali da kod istih ljekara bez problema mogu da plate pregled na šta su ih često nedvosmisleno pozivali i reklamni bilbordi širom grada.

Kontrolom je utvrđeno da od 32 zdravstvene ustanove, 31 nema uredne saglasnosti za dopunski rad, dok jedna ustanova uopšte nije izdavala saglasnosti u kontrolisanom periodu.

Jedna od tih nepravilnosti ogledala se i u tome da nije precizirano vrijeme u kojem se obavlja dopunski rad, iako su zdravstveni radnici shodno članu 6 stav 2 tačka 5 Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, obavezni da preciziraju vrijeme u kojem će da obavljaju dopunski rad. Prisutne su i druge nepravilnosti, zavisno od ustanove do ustanove.

Ministarstvo zdravlja će svakoj ustanovi uputiti dopis, u kojem će se konstatovati koje su nepravilnosti i svako odstupanje od odredbi pravilnika rezultiraće inspekcijskim službama, ali i razrješenjem direktora ustanove.

Novim zakonom reguliše se i otvaranja ambulanti u državnim zdravstvenim ustanovama u kojima će u poslijepodnevnim satima, pacijenti koji ne mogu da čekaju moći dobiti i platiti te usluge?

ŠĆEKIĆ: Tako je. Pacijenti koji ne mogu da čekaju i zakazuju preglede u poslijepodnevnim satima će moći da dobiju usluge u državnim ustanovama koje će se naplaćivati kao u privatnim. Biće otvorene ambulante iz svih specijalističkih oblasti, a na ovaj način biće omogućeno i izvođenje, između ostalog i hirurških intervencija, estetske hirurgije i drugih procedura. U ovim ambulantama, ljekari će imati mogućnost da, pored redovnog posla, dopunski rade u okviru matične ustanove. Tako će, na primjer, pacijenti koji žele da idu kod kardiologa, iako njihov ljekar smatra da im ta zdravstvena usluga nije potrebna, taj pregled, koji će koštati kao u privatnoj ordinaciji, moći da obave u državnoj zdravstvenoj ustanovi.

Na ovaj način želimo ljekare da zadržimo u državnom sektoru, ali i da građanima koji imaju mogućnosti obezbijedimo veću dostupnost ljekara i da za svoj novac dobiju zdravstvenu uslugu u okviru KCCG.

Koje još novine definiše Nacrt zakona o zdravstvu?

ŠĆEKIĆ: U skladu sa reformom zdravstvenog sistema, zakonski smo stvorili uslove za formiranje dva regionalna centra i to u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjever i Kotoru koji će pružati usluge za južnu regiju. Na ovaj način rasteretiće se KCCG.

Zatim, djelatnost koja se obavlja na primarnom nivou zdravstvene zaštite je proširena u smislu da se uvode usluge oftalmologije, kardiologije, neurologije, fizikalne medicine, dermatovenerologije, palijativne njege, usluge telemedicine, mZdravlja.

Vraćanjem usluga fizikalne medicine i rehabilitacije, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u kući na primarni nivo zdravstvene zaštite doprinijeće kvalitetnijim uslugama. Otkloniće se nejasnoće u praksi vezano za pružanje zdravstvenih usluga doktora medicine, specijalista fizikalne medicine i zdravstvenih usluga koje u skladu sa medicinskim standardima mogu da pružaju fizioterapeuti.

Takođe, usluge medicine rada ostvarivaće se u javnim zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou zdravstvene zaštite koje su neosnovano potisnute iz javnog sektora. Potreba da se ovaj segment zdravstvenih usluga vrati u javni sektor na primarnom nivou zdravstvene zaštite uslovljena je, između ostalog, neophodnošću da se medicinski kadar, doktori medicine, specijalisti medicine rada vrate u javni zdravstveni sistem dodjeljivanjem odgovarajućih specijalizacija, kako bi se u u dogledno vrijeme formirao Zavod za medicinu rada za koji je neophodan nedostajući kadar.

Djeca će imati izabranog stomatologa u domu zdravlja

Jedna od novina u Zakonu o zdravstvu će biti i zdravstvena zaštita u dijelu sprečavanja, otkrivanja i liječenja bolesti usta i zuba djece predškolskog i školskog uzrasta koja će se, kako je planirano, odvijati u javnim zdravstvenim ustanovama preko izabranog stomatologa.

“Ovu usluga djeca će ostvarivati preko izabranih stomatologa u stomatološkim ambulantama koje će biti stacionirane u vaspitno-obrazovnim ustanovama, a biće sastavni djelovi ZU dom zdravlja za određenu opštinu”, poručio je Šćekić.