Crna Gora od 2014. do 2018. izgubila više od stotinu ljekara

Crna Gora je od 2014. do 2018. godine izgubila više od stotinu ljekara, a zbog nedostatka odgovarajućeg kadrovskog plana dešavaju se duge liste čekanja, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun, odgovarajući na pitanja poslanika na današnjoj sjednici Skupštine.

Poslanik Jevto Eraković (DPS) postavio je dva pitanja Šimunu. Pitao ga je za liste čekanja „za pojedine specijalističke usluge u Kliničkom centru Crne Gore“.

„Ovaj postupak i ovo što ste uradili i te kako podsjeća na Vašeg premijera. Iako smo ovdje iz ovih poslaničkih klupa doktori, poznajući Vas kao mladog doktora koji je tek završio specijalizaciju, koji je, ako ćemo upoređivati sa ostalim ministrima, imao bar neke reference da bude na toj poziciji, dali smo Vam podršku. Međutim, ovaj gest što ste danas uradili pokazuje da imate istu matricu kao i Vaš premijer. Imam kod sebe podatke kolike su bile liste čekanja, kao i na jučerašnji dan. Očigledno, ministre, da ste pokušali da manipulišete sa podacima i to što ste danas otvorili određene termine, ne može abolirati ono što se nalazi u zdravstvenom sistemu Crne Gore. A te termine koje ste otvorili uradili ste to od danas za šest mjeseci“, kazao je Eraković.

On je rekao da Šimun uspio skoro nemoguće „da im omogućite da imaju preglede od danas za šest mjeseci za pojedine specijalističke grane“.

„Očekivao sam da će biti ovakav stav Ministarstva zdravlja i žao mi je što sam bio u pravu. Zamoliću Vas da odgovorno, kao prvi čovjek zdravstvenog sistema Crne Gore, kažete pacijentima onu istinu sa kojom se suočavaju svaki dan. Kada oni mogu da dođu na specijalističke preglede i koji su to termini“, rekao je.

Šimun je istakao da termini „klizno“ idu šest mjeseci. Rekao je da je KCCG napravio propust i da je trebao pustiti termine za oktobar i novembar. Istakao je da postoje interni i eksterni termini, dodajući da prvih ima „mnogo prije“.

„Ove ambulante koje nemaju termina nijesu još uvijek ušle u sistem koji omogućava transparentne liste. To je ono što smo rekli, da oslobodimo termine i imamo realne liste. Problem je što borba za liste čekanja vuče korijene odavno… Znate, 2018. raspisano je 60 specijalizacija i supspecijalizacija ukupno u cijeloj Crnoj Gori, 2019. je bilo 120. Prošle godine sam raspisao 270. Znate li Vi, da u tom slučaju, sam ostao kratak za 200 specijalista koji bi završili prošle ili pretprošle godine školovanje. E, to je nedostatak kadra“, poručio je Šimun.

Drugi nedostatak je, prema njegovim riječima, nedostatak infrastrukture. On je rekao da je čuo „20 godina obećanja u gradskoj bolnici“.

„Već imam studiju izvodiljovsti, medijski program, idejno rešenje i parcelu sa Ministarstvom lokalne samouprave završeno. E, to su konkretne stvari. Za kadar smo propustili šansu prije šest godina. Tad bih imao mnogo više ljudi na raspolaganju i liste čekanja bi bile mnogo manje“, istakao je.

Apostrofirao je da je od 2014. do 2018. godine Crna Gora izgubila više od 100 ljekara. Šimun je naglasio i da nije napravljen adekvatan kadrovski plan, pa se zbog toga dešavaju duge liste čekanja.

„Poenta je – imamo termine. Ako je nešto hitno, rješava se hitno. Moram da rješavam probleme koji su mi drugi natovarili, a koji o tome najviše pričaju“, istakao je Šimun.

Eraković mu je poručio da treba da uporedi liste čekanja „koje ima u svom mandatu u odnosu na one iz 2020. godine“.

„Pa da vidite koliko se tada čekalo na specijalističke preglede i određene procedure u bolnici. Pojedini onkološki pacijenti ne mogu da se operišu mjesecima u KCCG-u… Sigurno u ovom trenutku ima tridesetak ambulanti koje nemaju slobodnih termina, a ove što ste naveli, kažem, otvorili ste termine za narednih šest mjeseci. Znate li Vi kako jedan ministar zdravlja treba da posmatra zdravstveni sistem“, istakao je Eraković.

Poručio mu je da može da priča o pilot projektima i budžetiranju, ali da je suština „da pacijenti nemaju dostupnu zdravstvenu uslugu koja se nalazi na istorijskom maksimumu“. Eraković je više puta naglasio da građani nemaju osnovnu zaštitu i da je to glavni problem.

„Drugi problem koji je prošlog mjeseca pokušao neko da sprovede u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore. Molim Vas da više to ne radite, da nekom određujete koliko može da potroši ljekova za određeni mjesec. Znate li da su pacijenti u bolnici Brezovik bili bez mogućnosti da prime imunoterapiju, zbog toga što je neko donio odluku koliko ta bolnica može da potroši sredstava u toku mjeseca“, kazao je Eraković, istakavši da neko ne može da se bavi ekonomijom u sklopu medicinske struke.

Šimun je odgovorio Erakoviću da je, kad je on bio direktor KCCG-a, bilo više od 13.000 operacija.

„Znate li koliko je bilo prošle godine? Rekordna je bila sa 24.000 operacija. Sa manje operacija se duže čekalo, a sad obratno. Nema to neke logike. Dijagnostičkih procedura i pregleda KCCG je odradio lani 785.500. Znate li u Vašem periodu? Bilo je 487.000… Kakav paradoks“, izjavio je ministar zdravlja.

Šimun je rekao da je otvoreno više od 700 dopunskih i prekovremenih termina „samo za kardiologiju“.

„Tako se rešava problem… Ja nikom ništa iz džepa nijesam uzeo. Što se tiče Nikšića, četiri dana zbog logističkog problema je nedostajala terapija. Ovo nije bilo zbog nedostatka sredstava. Što se tiče onkološke terapije, uveliko smo mnogo ljekova. Ovdje se mnogo više troši na onkološku terapiju. Pored ostalog, Ministarstvo zdravlja, ‘Montefarm’ i Fond za zdravstveno osiguranje su napravili komisiju, pa su i te nestašice mnogo rjeđe… Moramo baratati činjenicama“, izjavio je Šimun.

Eraković je rekao da nijednog pacijenta nije ubijedio da imaju termine koji „ne postoje“. Kazao je da je problem u organizaciji zdravstvenog sistema Crne Gore kojim rukovodi trenutni sastav nadležnog resora.

„Kada imaju zbrku u sistemu, onda nastaje problem. Sa mnogo manjim brojem specijalista, liste čekanja 2019. godine bile su mnogo manje nego danas“.

Pitao ga je šta se dogodilo sa projektom izgradnje Urgentnog centra KCCG-a koji je definisan i započet sa realizacijom 2019. godine.

„Odakle Vam saznanje da će izgradnja koštati više od 200 miliona eura. I da li je moguće da tih 200 miliona eura riješe goruće probleme zdravstvenog sistema Crne Gore? Hoćemo da znamo, postoje li onkološki pacijenti koji čekaju na operaciju duže od sedam dana? Postoje li onkološki pacijenti koji čekaju duže od 15 dana“, pitao je Eraković.

Šimun ga je ispravio da su liste čekanja za radioterapiju 15, dodajući da su operacije prioritetne.

„Smanjili smo mnogo liste čekanja… Što se tiče Urgentnog centra, to je idejni projekat. Urgentni centar biće planiran unutar novog KCCG. Urađen je medicinski program. Imaće devet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale i četiri triažne sobe. Pritom, biće pridružen dijagnostički centar. Novi KCCG oslanjaće se na 12 sala. Ovo je sistemsko rješenje. Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar države. Razumijem da vi to gledate iz vizure bivšeg rukovodioca jedne zdravstvene ustanove… Radi se novi Dom zdravlja u City kvartu, nova bolnica u Pljevljima… Činjenica je da su se konkretne stvari preduzele i da se radi. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, farbanju… Crna Gora zahtijeva novi objekat. U neku ruku, možda, imamo bolju i širu viziju…“, poručio je Šimun.

Poslanik Elvir Zvrko (DPS) pitao je da li su budžetom opredijeljena dovoljna sredstva za funkcionisanje zdravstvenog sistema.

“Ušli smo u opasnu zonu gdje su nedostajuća sredstva za zdravstvo u značajno većem iznosu u odnosu na prethodne godine. Svaki građanin tokom godine plaćaju dodatno tokom godine oko 400 eura privatnom sektoru. Da li će biti obezbijeđena sredstva za nabavku MR aparata za bolnicu u Bjelom Polju”, pitao je poslanik DPS-a.

Ministar zdravlja je odgovorio da je usvojeni budžet 452,6 miliona eura, što je više za oko 25 miliona više u odnosu na prethodnu.

“Budžet Montefarma za ljekove je veći za oko 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Postoji velika potrošnja ljekova… Kad je u pitanju MR aparat, mislim da je raspisan taj tender, a kroz budžet planiran za opremu potrudićemo se da opskrbimo sve ustanove”, kazao je.